Mesto čitanja hatišerifa iz 1830. godine na Tašmajdanu

Mesto čitanja hatišerifa iz 1830. godine na Tašmajdanu nalazi se u neposrednoj blizini crkve Svetog Marka i predstavlja istorijsko svedočanstvo razvoja srpske državnosti. [1] Knez Miloš je zahtevao da se ovaj akt javno pročita baš na veliki ruski praznik Svetog Andreja, podsećajući Turke da su na taj dan 1806. ustanici predvođeni Karađorđem osvojili Beograd. Na polju blizu Tašmajdana, napravljena je visoka humka nasuta zemljom na koju je postavljena tribina, obavijena čohom crvene boje i zastrta šarenim ćilimima sa koje je hatišerif pročitan. [2] Takođe po kneževom nalogu, mesto čitanja je ograđeno neposredno nakon događaja, što potvrđuje da je u to vreme postojala svest o važnosti ovog političkog i pravnog akta za srpsku istoriju.

Mesto čitanja hatišerifa iz 1830. godine na Tašmajdanu
Opšte informacije
MestoBeograd
OpštinaPalilula
Država Srbija
Vrsta spomenikaNepokretno kulturno dobro
Vreme nastanka1830.
Tip kulturnog dobraZnamenito mesto
VlasnikRepublika Srbija
Nadležna ustanova za zaštituZavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda

Hatišerifom sultana Mahmuda Srbija je dobila unutrašnju autonomiju, Miloš Obrenović je proglašen za kneza, a Srbima je omogućena sloboda vere i pravo izbora mitropolita. Na osnovu ovog dokumenta stvorena je nova državna organizacija i započet je razvoj državno-pravnih institucija što je vodilo ka potpunom osamostaljivanju Kneževine Srbije.[1]

Vidi još

uredi

Reference

uredi
  1. ^ a b „Mesto čitanja hatišerifa iz 1830. godine”. beogradskonasledje.rs. Pristupljeno 8. 2. 2022. 
  2. ^ Subašić, Boris (12. 12. 2021). „Zašto nema obeležja u Tašmajdanskom parku u Beogradu?”. novosti.rs. Pristupljeno 8. 2. 2022. 

Spoljašnje veze

uredi