Mikrostruktura stena

Mikrostruktura stene obuhvata teksturu stene i strukturu stene u krupnoj razmeri. Termin tekstura i mikrostruktura su ekvivalentni, s tim što se u modernoj geološkoj literaturi drugi termin više koristi. Ipak, termin tekstura se i dalje koristi zbog toga što je koristan prilikom objašnjavanja nastanka stene, načina na koji je formirana, i njene pojave u prirodi.

Mikroskopski preparat milonita sa rotiranim zrnima, tzv. δ-klastima

Teksture su penetrativni elementi sklopa stene; one se pojavljuju na celoj stenskoj masi u mikroskopskom preparatu, uzorku ili neretko i u razmeri izdanka. Ovo je veoma slično sa pojavom folijacije, s tim što tekstura ne mora obavezno da nosi strukturne informacije vezane za deformacione faze, niti informacije o orijentaciji. Strukture se javljaju u razmerama uzorka i sitnijim.

Analize mikrostruktura obuhvataju teksturne karakteristike stene i mogu dati informacije o uslovima formiranja i petrogeneze, kao i daljim defomracijama, nabiranju ili alteracijama.

Sedimentne mikrostrukture uredi

Opis sedimentne mikrostrukture daje informacije o uslovima depozicije sedimenta, paleo-uslova, kao i mesta odakle je dolazio sedimentni materijal.

Metode uključuju opise veličine klasta, sastava, zaobljenosti, sferičnosti ili opise matriksa. Sedimentne mikrostrukture, u pojedinačnim slučajevima, mogu uključivati i mikroskopske analoge većih sedimentnih strukturnih karakteristika kao što su ukrštena slojevitost, sin-sedimentacioni rasedi, ukrštena stratifikacija, itd.

Metamorfne mikrostrukture uredi

 
Ubrana tekstura u gnajsu

Proučavanja mikrostruktura metamorfnih stena sastoje se u određivanju vremena, sekvence i uslova deformacija, rasta mineralnih zrna i poništavanja prethodnih deformacionih događaja. Metamofne mikrostrukture obuhvataju teksture formirane razvojem folijacije ili overprintovanjem folijacije čime se stvara krenulacija. Veza porfiroblasta sa folijacijom ili drugim porfiroblastima može dati informacije o stepenu formiranja metamorfnih asamblaža ili facija minerala.

Teksture smicanja su posebno bitne prilikom proučavanja milonita ili drugih visoko poremećenih i deformisanih stena.

Folijacija i krenulacija uredi

U razmeri mikroskopskog preparata i uzorka, na metamorfnim stenama se može prepoznati linearni penetrativni sklop koji se naziva folijacija ili klivaž. U jednoj steni može se izdvojiti nekoliko folijacija, koje na taj način formiraju krenulaciju.

Identifikovanje folijacije i njene orijentacije predstavlja prvi korak u analizi folijativne metamorfne stene. Informacije o vremenu formiranja folijacije su neophodne prilikom rekonstruisanja P-T-t (pritisak, temperatura, vreme) krive jedne stene, kao što je veza između folijacije i porfiroblasta faktor koji pokazuje kada je folijacija formirana, kao i P-T uslove koji su vladali u to vreme.

Magmatske mikrostrukture uredi

Analize mikrostruktura magmatskih stena mogu obuhvatiti opise primeraka ili stena na nivou izdanaka. Ovo je posebno bitno prilikom opisivanja fenokristala ili fragmentalnih tekstura tufova. Obično i veze između magme i morfologije fenokristala bitne za analizu hlađenja, frakcione kristalizacije i konačnog smeštanja magmatskog tela.

Analize mirkostruktura intruzivnih magmatskih stena mogu dati informacije o izvoru magme i njenoj genezi, uključujući i kontaminaciju magmatske stene okolnim stenama i određivanju kristala koji su akumulirani ili izbačeni iz rastvora. Ovo je posebno značajno za komatitske lave ili ultramafitske stene.

Vidi još uredi

Literatura uredi

  • Vernon, Ron H., 2004, A Practical Guide to Rock Microstructure, Oxford University Press, Oxford. ISBN 978-0-521-89133-2