Milutin Savić Garašanin

српски револуционар, политичар и трговац

Hadži Milutin Savić Garašanin (17621842) bio je srpski revolucionar, političar i trgovac. Učestvovao je u oba srpska ustanka kao obor-knez jasenički. Bio je član Državnog saveta za vreme kneza Miloša.

Milutin Savić
Milutin Savić Garašanin
NadimakGarašanin
Datum rođenja1762.
Mesto rođenjaGarašiOsmansko carstvo
Datum smrti1842.
Mesto smrtiBarajevoKneževina Srbija

Biografija uredi

Njegova porodica se doselila iz Bjelopavlića (kasnije Crne Gore) u selo Garaši. Savići su ogranak Boškovića iz Bjelopavlića.

Učestvovao je u frajkoru u Kočinoj krajini u istoj jedinici u kojoj je bio i Karađorđe. Karađorđe ga je osudio na vađenje mazije, zbog sumnje da je popalio sena. Maziju je izbegao, jer se odmetnuo u hajduke. Učestvovao je u Prvom i Drugom srpskom ustanku, i bio ranjen u bici na Dublju 1815. godine. Zajedno sa Nikolom Katićem organizovao je srpske čete 1815. godine na granici Beogradske nahije.[1]

Preselio se iz Garaša u Grocku 1816, gde mu je knjaz Miloš dodelio imanje. Bio je na hadžiluku u Jerusalimu, u Svetoj zemlji. Kada je imao 80 godina ubile su ga katane u Barajevu 1842. godine, pošto je krenuo da se pridruži Vučićevoj pobuni[2] protiv kneza Mihaila. Zabeleženo je da se branio od potere, da je imao sedam rana telu. Odsekli su mu glavu i nabili je na kolac pored puta. Posle tri dana ubijen mu je i sin Luka, kod porodične kuće u Grockoj. Luki je odsečena glava nabijena na kolac ispred porodične kuće, a u usta su mu stavili upaljenu lulu. Sin Mihailo uspeo je da se izbavi od potere, dok je sin Ilija Garašanin, kao bivši zapovenik vojske Srbije i protivnik kneza Mihaila, bio već od 1840. godine u izgnanstvu u Carigradu.

Hadži Milutin Savić bio je oženjen Paunom Loma, sestrom vojvode Arsenija Lome iz Dragolja, Rudnička nahija. Imali su tri sina Mihajla, Luku i Iliju, tvorca "Načertanija" i predsednika srpske vlade i dve kćerke. Luka Garašanin bio je upravnik carine, trgovac, a Mihajlo Garašanin državni savetnik, takođe trgovac.

Reference uredi

  1. ^ "Beogradske opštinske novine", Beograd 1. april 1939.
  2. ^ Slobodan Jovanović: "Ustavobranitelji i njihova vlada (1838-1858)", Beograd 1912.

Literatura uredi

  • Aleksa S. Jovanović: Prinosci za istoriju starog srpskog prava, Beograd 1900.

Vidi još uredi