Mimar Hajrudin
Mimar Hajrudin (Mimar Hajrudin Mlađi, Neimar Hajrudin; tur. Mimar Hayreddin rođ. oko 1500. godine).
O životu i radovima Mimara Hajrudina Mlađeg nema dovoljno informacija i razlikuje se od istoimenog arhitekte koji je živeo krajem 15. i početkom 16. vijeka i bio glavni arhitekta (turski: mimar) u osmanskom carstvu i građevinski inženjer pod vlašću sultana Bajazita II (vladao 1481-1512) i sultana Sulejmana Veličanstvenog (vladao 1520-1566).
Sin, takođe arhitekte, Murata i učenik čuvenog osmanskog arhitekte Mimar Sinana, Hajrudin je bio zadužen za izgradnju Starog Mosta u Mostaru.
Djela
urediStari Most u Mostaru (izgrađen oko 1566. godine[1]), smatra se vrhunskim primjerom balkanske islamske arhitekture. Prema legendi, Hajrudin je pobjegao iz Mostara dan prije nego što su podignute skele, zbog straha od Sulejmana Veličanstvenog. Neki izvori navode da je sultan prijetio da će Hajrudin biti osuđen na smrt u slučaju da se luk mosta ikada sruši. Njegov dizajn opstao je sve do uništenja mosta od strane hrvatskih snaga 1993. godine. Most je obnovljen, a radovi su trajali od juna 2001. godine do svečanog otvaranja novog mosta 23. jula 2004. godine, uz troškove koji su procijenjeni na oko 15,5 miliona američkih dolara.
Dekret datiran 7. aprila 1568. godine (9. ševal 975.)[2] izdat od kapetana Hercegovine Husein-paše, preko Davuda, glavnom arhitekti Koči Sinanu, tražio je da se pošalje arhitekta za izgradnju tvrđave planirane na zapadnoj obali Bosne. Dokument koji je objavio Ahmed Refik Altınay navodi da je arhitekta Hajredin bio odabran za ovaj zadatak: „Glavnom arhitekti je naređeno da je Husein, beg od Hercegovine, poslao pismo u Megaršku (Makarska, jugoistočno od Splita u Dalmaciji) i zatražio arhitektu za izgradnju tvrđave. Izveštava se da je Hajredin, koji je prethodno izgradio Mostarski most, vešt u građevinskoj nauci i da treba biti imenovan i poslat za izgradnju tvrđave. Kada stigne, treba odmah da imenuje Hajredina za izgradnju tvrđave i da ga pošalje da započne i završi projekat prema njegovom mišljenju. Ovo je dato Davudu, kapetanu Husein-paše, 9. ševvala 975.“[3]
Pored ovog dokumenta, nema drugih informacija o arhitekti Hajredinu koji je pokazao svoju veštinu u izgradnji Mostarskog mosta. Ovaj dokument takođe demantuje dugotrajnu priču (Evlija Čelebija) da je Mostarski most izgradio Mimar Sinan.
Iako se u drugim dokumentima pominje ime slično Mimaru Hajredinu, nije potvrđeno da li je to isto lice koje je izgradilo Mostarski most. Prema dokumentu iz Arhiva Muzeja Topkapi, popravke na hamamu u Ajašu, blizu Ankare, i povezani obračuni plaćanja izvršio je jedan Mimar Hajredin. Takođe, drugi dokument koji je objavio Ahmed Refik spominje neimara po imenu Pir Hajredin, koji je bio konsultovan u vezi sa sporom o starosti crkve u kvartu Sejid Omera u Istanbulu. Ovaj dokument, upućen sudiji u Istanbulu i glavnom arhitekti, datira iz 30. oktobra 1564. godine (24. rebi’ul-evvel 972). Na kraju, popravke crkve i verskog kompleksa poznatog kao Sulumanastir u četvrti Samatja u Istanbulu, pregledali su zajedno glavni arhitekta Sinan i Mimar Hajredin. Ovaj zapis je takođe datiran u 1563-64. godinu (971). S obzirom na to da je izgradnja mosta i tvrđave u Bosni i Hercegovini bila oko 1568. godine (975), prilično je verovatno da je ovaj Hajredin isto lice koje je pripremilo izveštaje o inspekciji za određene građevine u Istanbulu u 1563-65. godini (971-72). Očekuje se da je Hajredin, koji je stvorio remek-djelo kao što je Mostarski most, pokazao svoje vještine i u drugim radovima.[4]
Husein-pašinu džamiju u Pljevljima (započeta izgradnja oko 1570. godine kao dio vakufa Husein-paše Boljanića) i Džamiju Sinan-bega Boljanića u Čajniču (izgrađena 1570. godine, po nalogu Sinan-bega Boljanića) neki autori pripisuju Mimaru Hajrudinu[5].
Reference
uredi- ^ „KURT: Most sultana Sulejmana Zakonodavca”. Stav.ba. 12. 05. 2024. Pristupljeno 07. 08. 2024.
- ^ Ču., M. (27. 07. 2024). „Mimar Hajrudin sagradio je Stari most, ali to nije sve: Po naredbi iz Istanbula podigao je tvrđavu i još dvije džamije”. Faktor.ba. Pristupljeno 07. 08. 2024.
- ^ SEMAVİ EYİCE. „HAYREDDİN, Mimar Mostar Köprüsü’nü yapan Osmanlı mimarı.”. islamansiklopedisi.org.tr. Pristupljeno 07. 08. 2024. line feed character u
|title=
na poziciji 17 (pomoć) - ^ SEMAVİ EYİCE. „HAYREDDİN, Mimar Mostar Köprüsü’nü yapan Osmanlı mimarı.”. Pristupljeno 07. 08. 2024. line feed character u
|title=
na poziciji 17 (pomoć) - ^ Ču., M. (27. 07. 2024). „Mimar Hajrudin sagradio je Stari most, ali to nije sve: Po naredbi iz Istanbula podigao je tvrđavu i još dvije džamije”. Faktor.ba. Pristupljeno 07. 08. 2024.