Miroslav Parović
Miroslav Parović (Zrenjanin, 14. jul 1984) je srpski političar i predsednik predsedništva Narodnog slobodarskog pokreta, kandidat na izborima za predsednika Srbije 2017, na kojima osvaja 0.3% glasova i poslednje mesto.
Miroslav Parović | |||||||||||||||||||||||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Lični podaci | |||||||||||||||||||||||||||||||||
Datum rođenja | 14. jul 1984. | ||||||||||||||||||||||||||||||||
Mesto rođenja | Zrenjanin, SFRJ | ||||||||||||||||||||||||||||||||
Državljanstvo | Srbija | ||||||||||||||||||||||||||||||||
Narodnost | Srbin | ||||||||||||||||||||||||||||||||
Religija | pravoslavni hrišćanin | ||||||||||||||||||||||||||||||||
Univerzitet | Fakultet tehničkih nauka Univerziteta u Novom Sadu | ||||||||||||||||||||||||||||||||
Profesija | - doktor tehničkih nauka. | ||||||||||||||||||||||||||||||||
Porodica | |||||||||||||||||||||||||||||||||
Supružnik | Snežana | ||||||||||||||||||||||||||||||||
Deca | 2 | ||||||||||||||||||||||||||||||||
Politička karijera | |||||||||||||||||||||||||||||||||
Politička stranka | Narodni slobodarski pokret (2016—) Treća Srbija (2012—2016) Dveri (do 2012) | ||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Biografija uredi
Rođen je 14. jula 1984. godine u Zrenjaninu, od roditelja poljoprivrednika.
Osnovnu školu završio je u mestu Jaša Tomić, a srednju elektrotehničku školu „Nikola Tesla“ u Zrenjaninu.
Na Fakultetu tehničkih nauka u Novom Sadu završio je elektrotehniku kao jedan od najboljih studenata generacije (prosek ocena 9,82) i stekao zvanje: diplomirani inženjer - master elektrotehnike i master računarstva.
Nakon prethodnog višegodišnjeg aktivizma kao studenta, i u Srpskom saboru Dveri, te u Pokretu za život Srbije - Dveri čiji je bio jedan od ideoloških tvoraca i nosilac izborne liste u Novom Sadu na izborima 2012. Bio je osnivač političke organizacije Treća Srbija koja je 17. decembra 2016. odlukom organa partije prerasla u Narodni slobodarski pokret.
Aktivan na društvenoj sceni, govorio je na više stotina tribina, skupova, protesta, televizijskih i radio-emisija.
Prvi je političar iz Srbije koji je na najvišem nivou primljen u Vladi Krima i upravi Grada Sevastopolja u decembru mesecu 2014.[1][2] Tokom 2014. godine zvanično je primljen u Evropskom parlamentu od strane poslanika Nacionalnog fronta, Žan luk Šafhauzera.[3] Predsedavao i idejno osmislio veliku međunarodnu konferenciju "Nova Evropa", 17.10.2014. godine, na kojoj su učesnici iz vodećih država Evrope razgovarali o mogućnosti uspostavljanja osovine Pariz-Berlin-Moskva-Beograd kao načina da se Evropa otrgne od dominacije NATO pakta.[4] Održava stalne kontakte sa slobodarskim i suverenističkim partijama Evrope, a pre svega onima iz Francuske, Rusije, Nemačke i Austrije.
Sa ponosom ističe svoju inicijativu i učešće u podizanju spomenika Stefanu Nemanji u Banja Luci.
U periodu od 2012–2016. u Skupštini grada Novog Sada bio je savetnik gradonačelnika Novog Sada za energetiku ispred svoje partije.
Radio je na brojnim inženjerskim projektima i pisao stručne i naučne radove u oblasti elektroenergetike, obnovljivih izvora energije i energetske efikasnosti. Kao dete paora posebno se interesuje za razvoj koncepta održivog sela u 21. veku, smatrajući da Srbija mora da proizvodi zdravu hranu, čistu energiju i nove tehnologije.
Od njegove 24. godine uz društveni aktivizam, sve vreme se bavio i poslom elektro-inženjera, i trenutno je zaposlen u struci u sistemu Elektroprivrede Srbije.
Kako ističe, ponosan je na svog pretka Blagoja Parovića, trudi se da svojim životom proklamuje koncept aktivnog rodoljublja. Politički uzor mu je Despot Stefan Lazarević, a omiljeni epski lik Banović Strahinja.
Živi u Novom Sadu. Oženjen je Snežanom i ima ćerku Lenku i sina Nemanju.
Izvori uredi
- ^ „Treća Srbija u poseti Vladi Krima”. Arhivirano iz originala 17. 09. 2016. g. Pristupljeno 05. 11. 2015. Tekst „ Treća Srbija ” ignorisan (pomoć)
- ^ „Ruski mediji o nedavnoj poseti delegacije Treće Srbije Krimu”. Arhivirano iz originala 04. 03. 2016. g. Pristupljeno 05. 11. 2015. Tekst „ Treća Srbija ” ignorisan (pomoć)
- ^ „Delegacija Treće Srbije u poseti Francuskoj”. Arhivirano iz originala 04. 03. 2016. g. Pristupljeno 05. 11. 2015. Tekst „ Treća Srbija ” ignorisan (pomoć)
- ^ „Održana konferencija Pariz – Berlin – Moskva – Beograd”. Arhivirano iz originala 18. 02. 2017. g. Pristupljeno 05. 11. 2015. Tekst „ Treća Srbija ” ignorisan (pomoć)
Vidi još uredi
Spoljašnje veze uredi
- https://www.facebook.com/parovic.miroslav/ - Facebook stranica Miroslava Parovića
- https://twitter.com/miroslavparovic - Twitter stranica Miroslava Parovića
- http://slobodarski.rs/o-nama/struktura/predsednistvo/miroslav-parovic/ - Biografija Miroslava Parovića
- http://www.slobodarski.rs/ - zvanična internet prezentacija Narodnog slobodarskog pokreta
- https://www.facebook.com/slobodari/ - Facebook stranica Narodnog slobodarskog pokreta
- https://web.archive.org/web/20150916201505/http://trecasrbija-bs.rs/ - stari sajt Treće Srbije (danas Narodni slobodarski pokret)