Mi (rus. Мы) je socijalno-fantastični roman Jevgenija Zamjatina rus. Евге́ний Ива́нович Замя́тин. Napisan je 1920. godine u Lenjingradu, ali nije objavljivan u Sovjetskom Savezu. Prvi put je izdat 1924. godine na engleskom u Americi. Na ruskom jeziku je izašao prvi put 1927. godine u skraćenoj verziji u Pragu, a u celini tek 1952. godine u Njujorku.

Mi
Korice knjige iz 2006. godine
Nastanak i sadržaj
Orig. naslov
AutorJevgenij Zamjatin
ZemljaSovjetski Savez
Jezikruski
Žanr / vrsta delasocijalno-fantastičan
Izdavanje
Broj stranica226
Tip medijaroman
Prevod
PrevodilacMira Lalić
Datum
izdavanja
1924.

O delu

uredi

Roman je socijalno-fantastičan, prvi tog žanra u ruskoj književnosti uopšte. Može da se okarakteriše kao socijalno-satirična fantastika. Ovo je jedini završen roman Jevgenija Zamjatina. Jedan je od prvih distopijskih romana u svetskoj književnosti. Inspiraciju za roman je našao u Herbertu Velsu i njegovim romanima Budućnost, Vremeplov, Prvi ljudi na Mesecu i drugi.[1][2] Idejnu osnovu romana čini tema individua i kolektiv. Nastao je u periodu Oktobarske revolucije 1920. godine, ali je štampan prvo na engleskom 1924. godine u Americi.

Sadržaj

uredi
 UPOZORENjE:Slede detalji zapleta ili kompletan opis radnje!

Radnja je smeštena u uniformisano društvo sa kultom novih mašina i industrijalizovane sreće gde je ličnost tek jedna mrvica. Svet je prikazan kao stravična slika budućeg sveta koji u spoju tehničke civilizacije sa birokratskom diktaturom svodi ličnost na nulu. Ličnosti su svedene na brojeve. Radnja se odigrava u budućem veku Iks u državi koja se zove Jedinstvena država. Prikazuje sumornu sliku sveta u budućnosti gde ljudi žive u totalitarnom društvu, bez osećanja i kreativnosti.[3] Naslikan je zamišljeni komunistički poredak gde nema uopšte samostalnog mišljenja i individualne originalnosti. Ceo svet je jedna proračunata mašina kojom upravljaju savremeni inkvizitori. Svaki pojedinac je pretvoren u deo složenog i preciznog mehanizma, a celokupan život se nalazi pod kontrolom upravljača. Za ljubav se dobijaju ružičasti bonovi i u određeno vreme, kad se spuštaju zastori, dozvoljeni su zagrljaji. Grad je ograničen staklenim krovom i zidovima, strogo su kontrolisani vremenski uslovi. Ko želi da izađe iz ustaljenog redosleda obaveza i dužnosti, odmah je uhvaćen i očekuje ga električna mašina koja mu omogućava drugi i bolji svet.[4]

Fenomen dvadesetog veka

uredi

U dvadesetom veku su pisci bili okuprirani temom nove tehnike, tempa, mašina, raketa, nove arhitekture. Došlo je do pojave futurizma u literaturi kod Majakovskog, Ilje Erenburga, Zamjatina i drugih koji su pravili u svojim delima fantastične naučne konstrukcije i različito tretirali taj novi fenomen XX veka. U takvom dobu koje je zaokupljalo ruske pisce nastalo je i delo Mi. Zamjatin je bio inženjer po struci i mogao je kao pisac da dočara složenu mašineriju kosmičkog broda.[1]

Uticaj romana na život autora

uredi

Knjiga je imala ogroman uticaj na život Zamjatina. Godine 1921. zbog svog romana Zamjatin postaje među prvima disident. Sovjetske vlasti su bile ogorčene zbog publikovanja romana u Njujorku, demonizovan je u štampi i izbačen je iz Saveza sovjetskih pisaca. Zamjatin je 1931. godine pisao Staljinu i tražio dozvolu da napusti Rusiju.[5] Čak su i njegove knjige zabranili da se izdaju u bibliotekama, drame su skinute sa pozorišnih repertoara, a on je uspeo da napusti Rusiju 1931. godine.[2]

Uticaj romana na književnost

uredi

Roman Mi je uticao na Orvela i Hakslija i njihove romane. Vrli novi svet (Oldus Haksli) i 1984. imaju eho romana Mi u sebi.[6]

Vidi još

uredi

Reference

uredi
  1. ^ a b Zamjatin, Jevgenij (1969). Mi : roman. Beograd: Prosveta. str. 5—11. 
  2. ^ a b Zamjatin, Jevgenij; Lalić, Mira (1963). Sever : pripovetke. Beograd: Nolit. str. 9—24. 
  3. ^ Zamjatin, Jevgenij (2006). Mi. Beograd. str. korice. 
  4. ^ Slonim, M. (1929). „Portreti savremenih ruskih pisaca”. Ruski arhiv: 99—112. Pristupljeno 10. 7. 2017. 
  5. ^ „O ruskom piscu koji je inspirisao Orvela i Hakslija”. Sajt. Pristupljeno 10. 7. 2017. 
  6. ^ „Ruski pisac koji je uticao na Orvela i Hakslija”. RBTH. Pristupljeno 13. 7. 2017. 

Literatura

uredi
  • Zamjatin, Jevgenij (1969). Mi : roman. Beograd: Prosveta. str. 5—11. 
  • Russkaя antiutopiя v kontekste mirovoй literaturы / L. M. ЮrЬeva. - Moskva : IMLI RAN, 2005. - 317 str.COBISS.SR 212548359
  • Identitet panoptikona / panoptikon identiteta : Mi Jevgenija Ivanoviča Zamjatina / Jelena Stojanović. - Summary: Identity of the panopticon/the panopticon of identity: We by Yevgeny Ivanovich Zamyatin. - Bibliografske reference uz tekst. - Bibliografija: str. 209. - Summary.- U: Savremena proučavanja jezika i književnosti. Knj. 2 / [odgovorni urednik Maja Anđelković]. - Kragujevac : Filološko-umetnički fakultet, 2013. - ISBN 978-86-85991-51-6. - Str. 201-209.COBISS.SR 514678446
  • Novo čitanje Zamjatinovog romana Mi / Mira Lalić. - U: Književnost. - ISSN 0023-2408. - God. 55, knj. 110, sv. 1/2 (2000), str. 228-241.COBISS.SR 91528716
  • Poreklo i značenje likova u Zamjatinovom romanu "Mi" / Goran Miloradović. - Summary. U: Токови (Београд). - ISSN 0354-1223. - 1-2 (1995), str. 167-187. COBISS.SR 180265223 - https://tokovi.istorije.rs/lat/uploaded/1%202%201995/1995_1-2_07_Miloradovic.pdf
  • Pronalazak inženjera Zamjatina : odnosno pokušaj definisanja pojmova utopija, antiutopija, distopija i naučna fantastika na osnovu njihovog odnosa prema istorijskom procesu / Goran Miloradović. - U: Književna reč. - ISSN 0350-4115. - [23], 452-453, str. 2-4. COBISS.SR 41256706

Spoljašnje veze

uredi