Mokoš (stsl. Мокошь; još i Mokoša, Mokoška) u mitologiji Istočnih Slovena boginja plodnosti, zaštitnica žena i ženskih poslova, posebno predenja. Njen drevni idol postavi je knez Vladimir na brdu u Kijevu, i to pored idola Peruna i ostalih bogova. Na severu Rusije nazivaju je Mokuša i zamišljaju je kao ženu velike glave i dugih ruku koja obilazi kuće i nadgleda prelje. Njen kult je, sudeći po toponimima, bio rasprostranjen i kod Zapadnih Slovena.[1]

Višivka sa ruskog severa. 19. vek.

Izgled uredi

Kip Mokoše, kako ga prikazuje Volmer, i ako ne znamo na osnovu čega, koji je predstavljen kao strašna nakaza, sastavljena od različitih delova telesa raznih životinja, nosi znake ozbiljne verovatnosti.[2]

Etimologija uredi

Ime Mokoše moglo bi doći možda od grčke reči mogosoi što znači muka, nevolje. Mnogo je verovatnija etimologija analizirane reči na Mokoš. Mok bi bio koren reči a – oš – nastavak, kako u naših imena Miloš, Uroš, Prvoš, itd. te nije tako nezgodan kakvim ga smatra Leže. Koren Mok trebalo bi da znači ružan, gadan; s tim korenom dolaze u vezu naše reči mokar, mok-rina. Božanstvo Mokoše bi dakle značilo božanstvo rugobe.[2] Ime ove boginje najčešće se povezuje sa rečju mek, pa je tako Mokoš u relaciji sa nečim što je mekano. Budući boginja pletilja i zaštitnica ovaca, najverovatnije je da se pridev meko odnosi na ovčije runo. Takođe, Mokoš može biti povezana i sa pridevom mokro, zbog čega su neki autori skloni da je identifikuju sa Majkom Vlažnom Zemljom.[3]

Osobine uredi

Mokoš je boginja predenja, ali i zaštitnica žena, koja se brine o njihovom zdravlju i porodu. Ona pomaže porodiljama i štiti njihovu decu, istovremeno pomožući ženi da očuva dobar brak.

Primanje hrišćanstva uredi

Funkcije Mokoši preuzela je sveta Petka. Sveta Petka je takođe zaštitnica žena. Ova boginja slavila se između 25. oktobra i 1. novembra, u zavisnosti od toga koji je dan petak. Praznik svetoj Petki je 27. oktobra.

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ Leksikon religija i mitova drevne Evrope - Aleksandra Cermanović-Kuzmanović, Dragoslav Srejović
  2. ^ a b Spasoje Vasiljev - Slovenska mitologija
  3. ^ Mokoš na www.starisloveni.com, Pristupljeno 13. 4. 2013.

Spoljašnje veze uredi