Nana

Nana
Naučna klasifikacija
Carstvo:	Plantae
Kladus:	Tracheophytes
Kladus:	Angiospermae
Kladus:	Eudicotidae
Kladus:	Asterids
Red:	Lamiales
Porodica:	Lamiaceae
Pleme:	Mentheae
Rod:	Mentha; Linnaeus
Sinonimi
	Pulegium Mill.; Preslia Opiz; Audibertia Benth.; Menthella Pérard; Minthe St.-Lag.;

Nana ili menta (Mentha) je kosmopolitski rod zeljastih biljaka iz porodice usnatica (Lamiaceae).^[2]^[3]^[4] Tačna razlika između vrsta je nejasna; procenjuje se da postoje 13 do 24 vrste.^[5]^[1] Hibridizacija se dešava prirodno tamo gde se rasponi nekih vrsta preklapaju. Poznati su mnogi hibridi i sorte.

Rod ima subkosmopolitsku rasprostranjenost širom Evrope, Afrike – (Južna Afrika), Azije, Australije – Okeanije, Severne Amerike i Južne Amerike.^[6]^[7] Njegove vrste se mogu naći u mnogim sredinama, ali većina najbolje raste u vlažnim sredinama i vlažnim zemljištima.

Opis uredi

Cvetni verticilasteri metvice.

Nana je široko rasprostranjena biljka. Visoka je i do trideset centimetara. Ima prijatan miris. Najčešće se koristi kod stomačnih tegoba. Koristi se za pravljenje čaja.

Nana je aromatična, gotovo isključivo višegodišnja biljka. Ona ima široko rasprostranjene podzemne i nadzemne stolone^[8] i uspravne, četvrtaste^[9] razgranate stabljike. Nana može da naraste 10–120 cm (4–48 inča) u visinu i može se širiti na neodređeno područje. Zbog njine sklonosti da se nekontrolisano širi, neke sorte nane se smatraju invazivnim.^[10]

Listovi su raspoređeni u naspramnim parovima, oblika od duguljastih do kopljastih, često peruhanih, sa nazubljenim rubom. Boje listova variraju od tamnozelene i sivo-zelene do ljubičaste, plave, a ponekad i bledo žute.^[6]

Cvetovi se proizvode u dugim listovima iz pazuha listova.^[11] Oni su bele do ljubičaste boje i proizvode se u lažnim vijugama koje se nazivaju vertikilastri. Venčić je dvousni sa četiri podjednaka režnja, gornji režanj je obično najveći. Plod je orašast, i sadrži jednu do četiri semenke.

Taksonomija uredi

Menta je član plemena Mentheae u potporodici Nepetoideae. Pleme sadrži oko 65 rodova, a odnosi unutar njega ostaju nejasni.^[4] Autori se ne slažu u pogledu klasifikacije Mentha. Na primer, M. cervina je smeštena u Pulegium i Preslia, a M. cunninghamii u Micromeria.^[12] Godine 2004, jedna molekularna filogenetička studija je pokazala da M. cervina i M. cunninghamii treba da budu uključene u Mentha.^[5] Međutim, M. cunninghamii je isključena u tretmanu roda iz 2007. godine.^[12]

Više od 3.000 imena objavljeno je u rodu Mentha, po rangu od vrsta do oblika, od kojih se većina smatra sinonimima ili nelegitimnim imenima. Taksonomija roda je otežana jer se mnoge vrste lako hibridizuju ili su same izvedene iz mogućih drevnih događaja hibridizacije. Seme iz hibrida daje promenljivo potomstvo, koje se može širiti vegetativnim razmnožavanjem. Varijabilnost je dovela do onoga što je opisano kao „paroksizmi vrsta i podspecifičnih taksona”; na primer, jedan taksonomista je objavio 434 nova taksona mente samo za centralnu Evropu između 1911. i 1916. godine.^[12] Nedavni izvori prepoznaju između 18^[12] i 24^[1] vrste.^[13]

Klasifikacija roda uredi

Vrste

Mentha aquatica
Mentha arvensis
Mentha asiatica
Mentha australis
Mentha canadensis
Mentha cervina
Mentha citrata (syn. M. odorata)
Mentha crispata
Mentha cunninghamii
Mentha dahurica
Mentha diemenica
Mentha gattefossei
Mentha grandiflora
Mentha haplocalyx
Mentha japonica
Mentha kopetdaghensis
Mentha laxiflora
Mentha longifolia - konjski bosiljak
Mentha pulegium
Mentha requienii
Mentha sachalinensis
Mentha satureioides
Mentha spicata (syn. M. viridis)
Mentha suaveolens (syn. M. rotundifolia)
Mentha vagans

Hibridi uredi

Mentha × piperita hibrid poznat kao „čokoladna menta”.

Rod mente ima veliku grupu priznatih hibrida. One koje prihvata baza podataka Biljke sveta onlajn su navedene u nastavku.^[1] Roditeljske vrste su preuzete iz Taker & Naci (2007).^[12] Sinonimi, zajedno sa sortama i varijetetima gde su dostupni, uključeni su u specifične notovrste.

Mentha × carinthiaca Host - M. arvensis × M. suaveolens
Mentha × dalmatica Tausch - M. arvensis × M. longifolia
Mentha × dumetorum Schult. - M. aquatica × M. longifolia
Mentha × gayeri Trautm. - M. longifolia × M. spicata × M. suaveolens
Mentha × gracilis Sole (syn. Mentha × gentilis) - M. arvensis × M. spicata – ginger mint, Scotch spearmint
Mentha × kuemmerlei Trautm. - M. aquatica × M. spicata × M. suaveolens
Mentha × locyana Borbás - M. longifolia × M. verticillata
Mentha × piperita L. - M. aquatica × M. spicata – peppermint, chocolate mint
Mentha × pyramidalis Ten. - M. aquatica × M. microphylla
Mentha × rotundifolia (L.) Huds. - M. longifolia × M. suaveolens – false apple mint
Mentha × suavis Guss. (syn. Mentha × amblardii,^[14] Mentha × lamiifolia,^[15] Mentha × langii,^[16] Mentha × mauponii,^[17] Mentha × maximilianea,^[18] Mentha × rodriguezii,^[19] Mentha × weissenburgensis^[20]) - M. aquatica × M. suaveolens^[21]
Mentha × verticillata L. - M. aquatica × M. arvensis
Mentha × villosa Huds. (syn. M. nemorosa) - M. spicata × M. suaveolens – large apple mint, foxtail mint, hairy mint, woolly mint, Cuban mint, mojito mint, and yerba buena in Cuba
Mentha × villosa-nervata Opiz - M. longifolia × M. spicata – sharp-toothed mint
Mentha × wirtgeniana F.W.Schultz (syn. Mentha × smithiana) - M. aquatica × M. arvensis × M. spicata – red raripila mint

Uobičajeni nazivi i sorte uredi

Postoje stotine uobičajenih naziva za vrste i sorte Mentha. Ovi uključuju:

Apple mint - Mentha suaveolens i Mentha × rotundifolia
Banana Mint - Mentha arvensis 'Banana'
Bowles mint - Mentha villosa i Mentha × villosa 'Alopecuroides'
Canada mint - Mentha canadensis
Chocolate mint - Mentha × piperita 'Chocolate'
Corsican Mint - Mentha requienii
Cuba mint - Mentha x villosa
Curly Mint - Mentha spicata 'Curly'
Eau de Cologne mint - Mentha × piperita 'Citrata'
Field mint - Mentha arvensis
Flea mint - Mentha requienii
Ginger mint - Mentha × gracilis
Gray mint - Mentha longifolia
Green mint - Mentha spicata
Grey mint - Mentha longifolia
Japanese Peppermint - Mentha arvensis var. piperascens
Japanese mint or Japanese medicine mint - Mentha spicata 'Abura'
Kiwi mint - Mentha cunninghamii
Lemon mint - Mentha x piperita var. citrata and Mentha X gentilis
Marsh mint - Mentha aquatica
Meadow Mint - Mentha x gracilis i Mentha arvensis
Mojito Mint - Mentha Spicata 'Mojito'
Moroccan Mint - Mentha spicata var. crispa 'Moroccan' i mente prikupljene u Maroku
Pennyroyal - Mentha pulegium
Peppermint - Mentha × piperita i ponekad Mentha requienii
Pineapple mint - Mentha suaveolens 'Variegata' i Mentha suaveolens 'Pineapple'
Polemint - Mentha pulegium
Red Raripila mint - Mentha × wirtgeniana
Round leaf mint - Mentha suaveolens
Spearmint - Mentha spicata
Strawberry mint - Mentha × piperita 'Strawberry'
Swiss mint - Mentha × piperita 'Swiss'
Tall mint - Mentha × wirtgeniana
Tea mint - Mentha × verticillata
Toothmint - Mentha × smithiana
Water mint - Mentha aquatica
Woolly mint - Mentha × rotundifolia

Fosilni zapis uredi

†Mentha pliocenica fosilne semenke su bile eskavirane u pliocenskim naslagama Dvoreca na desnoj obali reke Dnjepar između gradova Rečica i Lojev, u jugoistočnoj Belorusiji. Fosilno seme je slično semenu Mentha aquatica i Mentha arvensis.^[22]

Reference uredi

^ ^a ^b ^v ^g „Mentha L.”. Plants of the World Online. Royal Botanic Gardens, Kew. Pristupljeno 8. 1. 2020.
^ μίνθα. Liddell, Henry George; Scott, Robert; A Greek–English Lexicon at the Perseus Project
^ Palaeolexicon Arhivirano 2011-02-03 na sajtu Wayback Machine, Word study tool of ancient languages
^ ^a ^b Harley, Raymond M.; Atkins, Sandy; Budantsev, Andrey L.; Cantino, Philip D.; Conn, Barry J.; Grayer, Renée J.; Harley, Madeline M.; de Kok, Rogier P.J.; Krestovskaja, Tatyana V. (2004). „Labiatae”. Ur.: Kubitzki, Klaus; Kadereit, Joachim W. The Families and Genera of Vascular Plants. VII. Berlin; Heidelberg, Germany: Springer-Verlag. str. 167—275. ISBN 978-3-540-40593-1.
^ ^a ^b Bunsawat, Jiranan; Elliott, Natalina E.; Hertweck, Kate L.; Sproles, Elizabeth; Alice, Lawrence A. (2004). „Phylogenetics of Mentha (Lamiaceae): Evidence from Chloroplast DNA Sequences”. Systematic Botany. 29 (4): 959—964. JSTOR 25064024. S2CID 86816849. doi:10.1600/0363644042450973.
^ ^a ^b Brickell, Christopher; Zuk, Judith D. (1997). The American Horticultural Society: A-Z Encyclopedia of Garden Plants. New York, NY: DK Publishing. str. 668. ISBN 978-0-7894-1943-9.
^ „Mint | Description, Genus, Species, Uses, & Facts | Britannica”.
^ Aflatuni, Abbas; Uusitalo, J.; Ek, S.; Hohtola, A. (2005). „Variation in the Amount of Yield and in the Extract Composition Between Conventionally Produced and Micropropagated Peppermint and Spearmint”. Journal of Essential Oil Research. 17 (1): 66—70. S2CID 97042181. doi:10.1080/10412905.2005.9698833. Arhivirano iz originala 17. 6. 2007. g. Pristupljeno 10. 5. 2005. CS1 održavanje: Format datuma (veza)
^ Rose, Francis (1981). The Wild Flower Key. Frederick Warne & Co. str. 310. ISBN 978-0-7232-2419-8.
^ Brickell, Christopher; Cole, Trevor (2002). The American Horticultural Society: Encyclopedia of Plants & Flowers. New York, NY: DK Publishing. str. 605. ISBN 978-0-7894-8993-7.
^ Mohlenbrock, Robert H. (2014). Vascular Flora of Illinois: A Field Guide (4th izd.). Southern Illinois University Press. str. 256. ISBN 978-0-8093-3208-3.
^ ^a ^b ^v ^g ^d Tucker, Arthur O.; Naczi, Robert F. C. (2007). „Mentha: An Overview of its Classification and Relationships”. Ur.: Lawrence, Brian M. Mint: The Genus Mentha. Boca Raton, Florida: CRC Press, Taylor and Francis Group. str. 1—39. ISBN 978-0-8493-0779-9.
^ „Mentha — the Plant List”.
^ „Mentha × amblardii Debeaux | Plants of the World Online | Kew Science”.
^ „Mentha × lamiifolia Ten. | Plants of the World Online | Kew Science”.
^ „Mentha × langii Steud. Ex Hagenb. | Plants of the World Online | Kew Science”.
^ „Mentha × mauponii Gadeceau | Plants of the World Online | Kew Science”.
^ „Mentha × maximilianea F.W.Schultz | Plants of the World Online | Kew Science”.
^ „Mentha × rodriguezii Malinv. | Plants of the World Online | Kew Science”.
^ „Mentha × weissenburgensis F.W.Schultz | Plants of the World Online | Kew Science”.
^ „Mentha × suavis Guss. | Plants of the World Online | Kew Science”.
^ Velichkevich, Felix Yu.; Zastawniak, Ewa (2003). „The Pliocene flora of Kholmech, south-eastern Belarus and its correlation with other Pliocene floras of Europe”. Acta Palaeobotanica. 43 (2): 137—259. Pristupljeno 16. 7. 2019. CS1 održavanje: Format datuma (veza)

Spoljašnje veze uredi

Flora Europaea: Mentha
Botanical.com entry on Mint
„Mentha species PFAF Plant Database”. Plants for a future.
Preview of Mint: The Genus Mentha

[POWO_30016176-2-1] v ^g „Mentha L.”. Plants of the World Online. Royal Botanic Gardens, Kew. Pristupljeno 8. 1. 2020.

[LSJ-2] μίνθα. Liddell, Henry George; Scott, Robert; A Greek–English Lexicon at the Perseus Project

[3] Palaeolexicon Arhivirano 2011-02-03 na sajtu Wayback Machine, Word study tool of ancient languages

[Harl04-4] Harley, Raymond M.; Atkins, Sandy; Budantsev, Andrey L.; Cantino, Philip D.; Conn, Barry J.; Grayer, Renée J.; Harley, Madeline M.; de Kok, Rogier P.J.; Krestovskaja, Tatyana V. (2004). „Labiatae”. Ur.: Kubitzki, Klaus; Kadereit, Joachim W. The Families and Genera of Vascular Plants. VII. Berlin; Heidelberg, Germany: Springer-Verlag. str. 167—275. ISBN 978-3-540-40593-1.

[Buns04-5] Bunsawat, Jiranan; Elliott, Natalina E.; Hertweck, Kate L.; Sproles, Elizabeth; Alice, Lawrence A. (2004). „Phylogenetics of Mentha (Lamiaceae): Evidence from Chloroplast DNA Sequences”. Systematic Botany. 29 (4): 959—964. JSTOR 25064024. S2CID 86816849. doi:10.1600/0363644042450973.

[azEncycloPlants-6] Brickell, Christopher; Zuk, Judith D. (1997). The American Horticultural Society: A-Z Encyclopedia of Garden Plants. New York, NY: DK Publishing. str. 668. ISBN 978-0-7894-1943-9.

[7] „Mint | Description, Genus, Species, Uses, & Facts | Britannica”.

[Afla05-8] Aflatuni, Abbas; Uusitalo, J.; Ek, S.; Hohtola, A. (2005). „Variation in the Amount of Yield and in the Extract Composition Between Conventionally Produced and Micropropagated Peppermint and Spearmint”. Journal of Essential Oil Research. 17 (1): 66—70. S2CID 97042181. doi:10.1080/10412905.2005.9698833. Arhivirano iz originala 17. 6. 2007. g. Pristupljeno 10. 5. 2005. CS1 održavanje: Format datuma (veza)

[Rose81-9] Rose, Francis (1981). The Wild Flower Key. Frederick Warne & Co. str. 310. ISBN 978-0-7232-2419-8.

[BricCole02-10] Brickell, Christopher; Cole, Trevor (2002). The American Horticultural Society: Encyclopedia of Plants & Flowers. New York, NY: DK Publishing. str. 605. ISBN 978-0-7894-8993-7.

[11] Mohlenbrock, Robert H. (2014). Vascular Flora of Illinois: A Field Guide (4th izd.). Southern Illinois University Press. str. 256. ISBN 978-0-8093-3208-3.

[TuckNacz07-12] v ^g ^d Tucker, Arthur O.; Naczi, Robert F. C. (2007). „Mentha: An Overview of its Classification and Relationships”. Ur.: Lawrence, Brian M. Mint: The Genus Mentha. Boca Raton, Florida: CRC Press, Taylor and Francis Group. str. 1—39. ISBN 978-0-8493-0779-9.

[13] „Mentha — the Plant List”.

[14] „Mentha × amblardii Debeaux | Plants of the World Online | Kew Science”.

[15] „Mentha × lamiifolia Ten. | Plants of the World Online | Kew Science”.

[16] „Mentha × langii Steud. Ex Hagenb. | Plants of the World Online | Kew Science”.

[17] „Mentha × mauponii Gadeceau | Plants of the World Online | Kew Science”.

[18] „Mentha × maximilianea F.W.Schultz | Plants of the World Online | Kew Science”.

[19] „Mentha × rodriguezii Malinv. | Plants of the World Online | Kew Science”.

[20] „Mentha × weissenburgensis F.W.Schultz | Plants of the World Online | Kew Science”.

[21] „Mentha × suavis Guss. | Plants of the World Online | Kew Science”.

[VeliZast03-22] Velichkevich, Felix Yu.; Zastawniak, Ewa (2003). „The Pliocene flora of Kholmech, south-eastern Belarus and its correlation with other Pliocene floras of Europe”. Acta Palaeobotanica. 43 (2): 137—259. Pristupljeno 16. 7. 2019. CS1 održavanje: Format datuma (veza)

[2]

[3]

[4]

[5]

[1]

[6]

[7]

[8]

[9]

[10]

[11]

[12]

[13]

[14]

[15]

[16]

[17]

[18]

[19]

[20]

[21]

[22]