Mosta je mali, ali gusto naseljen grad u severnom regionu Malte. Njegova populacija je 23,482 ljudi, a veličina regije 6.8 km. Najistaknutija zgrada u Mosti je Rotunda, velika bazilika koju je izgradila volonterska radna snaga njenih parohijana.

Mosta slavi parohijski praznik Velike Gospojine svakog 15. Proslava Dana gozbe u Mosti popularna je i među lokalnim stanovništvom i među turistima. Grad ukrašavaju lokalni parohijani i sugrađani, trudeći se da pokažu svoju naklonost prema gradu i njegovom svecu zaštitniku, nekoliko nedelja uoči javne povorke.

Regija Mosta na mapi Malte

Opšte

uredi

Istorija

uredi

Mosta je nastanjena još od praistorije. Dolmeni u granicama Moste i kolotečine su primarni dokaz za to. Svaki dolmen ima dva pravougaona stajaća kamena i još jedan sličan kamen postavljen horizontalno iznad druga dva.[1]

U srednjem veku, Mosta je bila mali hamlet među brojnim drugim hamletima, od kojih je svaki retko naseljen. Ova mala sela bila su Raħal, Raħal Ħobla, Raħal Pesa ili Pise, Raħal Sir, Raħal Kircipulli, Raħal Brabar i Raħal Dimech. U 16. veku ovi hamleti su se smanjili na značaju i Mosta je zauzela svoje mesto glavnog sela. Apostolska poseta Mgr Pietro Dusine 1575. nagovestilo je da crkva posvećena Velikoj Gospoji bila toliko važna da su je pogrešno zvali "parohijska crkva". U Mosti je 1575. živelo je 580 ljudi.[2]

Mosta je, u savremeno vreme, svedok izgradnje mnogih novih kuća. Nove izgrađene zone sa stambenim kućama nalaze se na periferiji starije Moste. Ove nove zone su poznate kao: Santa Margerita, Tal-Blata l-Għolja, Iż-Żokrija, Is-Sgħajtar i Ta' Mlit. To znači da se broj stanovnika Moste povećava. Mosta je takođe postala užurbani komercijalni centar. Sva ova dešavanja učinila su Mostu velikim gradom po lokalnim standardima i danas je među najvećima na Malteškim ostrvima.[3]

Transport

uredi

Pošto je Mosta u centru Malte, autobusi prolaze kroz Mostu na putu za Buġibba, Burmarrad, Zaliv Svetog Pavla, Ćawra, Xemxija, Mġarr, Ċirkewwa i Mellieħa.

Socijalne grupe

uredi

Mosta ima svoje izviđače i vodiče za devojke, dva kluba bendova (Nicolo' Isouard i Santa Marija), i dve fabrike vatrometa (Santa Marija i 15 ta' Awwissu). Mnogo saobraćaja prolazi kroz Ustavotvornu ulicu, jednu od glavnih ulica Moste, koja povezuje jug sa severom.

Legende

uredi

Grad ima nekoliko legendi kao što su "Nevesta Mosta" (L-Għarusa tal-Mosta).[4]

Edukacija

uredi

Quality Schools International vodi međunarodnu školu QSI Malta u Mosti.

Mesta interesovanja

uredi

Mosta Rotunda ili Mosta kupola

uredi
 
Mosta Rotunda ili Mosta kupola

Mosta je treća po veličini kupola bez potpore na svetu. Crkva poznata kao Mosta Rotunda ili Mosta kupola, posvećena je Uspenju. Od svog nastanka kao parohije 1608. godine, Mosta je imala tri različite crkve izgrađene na istom mestu, a sadašnju je projektovao Đorđo Gronje de Vase, francuski stanovnik Moste. Grognetov dizajn bio je zasnovan na dizajnu rimskog Panteona.

Rotunda ima prečnik od 55,20 metara spolja i 39,60 metara iznutra. Glavna fasada je okrenuta prema jugu i ima šest stubova u jonskom stilu. Sa svake strane od fasade se uzdiže toranj. Nakon prednje kote, crkva ima sličan stil pozadi, ali bez zvonika. Kupola je građena po principu profila kontaktne mreže, što znači da je svaki kamen bio položen preko kamena ispod nje.

Crkva je trajala 27 godina i postala je glavna atrakcija. Dana 9. aprila 1942. crkva je skoro uništena tokom Drugog svetskog rata. Bomba Osovine pogodila je kupolu crkve dok su ljudi bili unutra, ali nije eksplodirala. Detonator je uklonjen i replika bombe je sada prikazana kao spomen.

Spomenik lavu na trgu Rotunda

uredi

Istaknuta karakteristika Trga Rotunda je statua lava na postamentu, koja je uklonjena 2023. godine i postavljena u javnu baštu iza crkve. Nekada je ovo bio deo fontane koja je prvobitno bila u Slijemi. Fontana je od tada uklonjena. Napravljena je u livnici Val d’Osne u Parizu. Na postolju su utisnuti grb Moste i grb nezavisne Malte.

Katakombe Ta' Bistra

uredi

Katakombe Ta' Bistra su najveći skup katakombi pronađenih van Rabata, a nalaze se u Trik il-Missjunarji Maltin u Mosti. Ove katakombe su prvi put zabeležene 1800-ih, ali ih je tek 1933. istražio kapetan Čarls Zamit, pre nego što je deo lokacije prekriven novim putem koji vodi do Burmarada.

Kapela Speranza (kapela Gospe od nade)

uredi

Atrakcija u Mosti je kapela Speranza u dolini Speranza. Kapela je sagrađena između 1760. i 1761. godine. Legenda vezana za kapelu priča da su, tokom turske invazije, mlada devojka i njene sestre koje su se brinule o ovcama svoje porodice bile u opasnosti da ih zauzmu osvajači. Dok su sestre bežale, najmlađa devojka nije mogla da trči dovoljno brzo jer je lagano šepala. Priča se da se sakrila u pećini pronađenoj ispod leve strane kapele. U međuvremenu se molila Mariji, obećavajući da će, ako se spase, sagraditi kapelu posvećenu Gospi. Kada su turski osvajači koji su je jurili stigli, nisu je tražili u pećini jer su mislili da se devojka tu ne može sakriti jer je na ulazu bila netaknuta mreža, koja bi bila oštećena da je ušla u pećinu. Kada su otišli, podigla je crkvu upravo na mestu gde je našla utočište.[5]

Seoska kuća markiza Malija Tabone

uredi

Seoska kuća Markiza Malija Tabone je folklorna atrakcija koju vodi filantropija Talent Mosti u saradnji sa susednim školskim savetom. Seoska kuća gleda na dolinu Vied il-Għasel. U njemu se nalaze izložbe različitih slika, fotografija, zanatskih radova, hobija i stalni muzej folklora.

Reference

uredi
  1. ^ „D - kliemustorja”. web.archive.org. 2016-10-05. Arhivirano iz originala 05. 10. 2016. g. Pristupljeno 2024-04-30. 
  2. ^ Zammit, Gabrielle. „Report on the State of Conservation of Ta Bistra Catacombs”. 
  3. ^ Zammit, Gabrielle. „Report on the State of Conservation of Ta Bistra Catacombs”. 
  4. ^ „The Mosta Archives”. The Mosta Archives (na jeziku: malteški). Pristupljeno 2024-04-30. 
  5. ^ „CLILstore unit 8057: The Legend of 'Speranza' Chapel, Mosta (Il-Leggenda tal-Isperanza)”. multidict.net. Pristupljeno 2024-05-10. 

Spoljašnje veze

uredi