Nedeljko D. Trnavac (Ozrem, Gornji Milanovac, 21. maj 1942) doktor je pedagoških nauka i redovni profesor Univerziteta u Beogradu, u penziji. Bio je šef Katedre za školsku pedagogiju na Filozofskom fakultetu, glavni urednik časopisa Nastava i vaspitanje i Pedagogija (Beograd), kao i edicije Pedagoške monografije pri Institutu za pedagogiju i andragogiju Filozofskog fakulteta u Beogradu.[1]

Nedeljko D. Trnavac
Prof. dr Nedeljko D. Trnavac
Lični podaci
Datum rođenja21. maj 1942.
Mesto rođenjaOzrem, Gornji Milanovac, Srbija
Naučni rad
PoljePedagogija
InstitucijaFilozofski fakultet u Beogradu

Biografija

uredi

Rođenje i porodično poreklo

uredi

Nedeljko Trnavac rođen je 21. maja 1942. godine u selu Ozrem, opština Gornji Milanovac. Roditelji su mu bili Desimir (Svetolika) Trnavac, ugledni ugostitelj u Beršićima i Gornjem Milanovcu, i Božidarka, rođena Adamović, iz Vrnčana, domaćica. Ima suprugu i dvoje dece. Svi su prosvetni radnici.[2]

Školovanje i rad

uredi

Nedeljko Trnavac je završio četvorogodišnju školu u Beršićima. Upisao je prvi razred u Državnoj realnoj gimnaziji u Gornjem Milanovcu, a školovanje nastavio, zbog reformi školskog sistema, u osmogodišnjoj osnovnoj školi u istom gradu. Kao učenik osmog razreda bio je jedan od prvih učenika koji su izabrani u osnivačku redakciju školskog lista Dečje novine, na čelu sa nastavnikom Srećkom Jovanovićem, i januara 1957. godine izdali prvi broj lista Dečje novine, pod nazivom Dečja politika. Učiteljsku školu učio je u Kragujevcu (1957—1962). Kratko vreme radio je u selu Vitanovac kraj Kraljeva. Studirao je na Odeljenju za pedagogiju Filozofskog fakulteta u Beogradu i stekao diplomu profesora pedagogije 1967. godine. Sledeće, 1968. godine zaposlio se u Titovom Užicu kao profesor pedagoške grupe predmeta u Učiteljskoj školi. U tom gradu je proveo dvadeset godina. Učestvovao je u školovanju i obrazovanju brojnih generacija učitelja i vaspitača. Imao je veliku ulogu u osnivanju Pedagoške akademije u T. Užicu, gde je kasnije bio i direktor, kao i Pedagoškog društva za užički region. Bio je angažovan na brojnim poslovima dokvalifikacije učitelja u nekoliko gradova, član redakcija brojih časopisa i zbornika iz tog kraja. Magistrirao je 1978. godine na Fakultetu političkih nauka u Beogradu, na temu Pedagoške posledice intenzivne fluktuacije nastavnog kadra u osnovnim školama titovoužičkog regiona. Doktorirao je 1984. godine na Grupi za pedagogiju Filozofskog fakulteta u Beogradu pod mentorstvom prof. dr Nikole Potkonjaka, na temu Uticaj naučno-tehnološke revolucije na promene školskih sistema. Godine 1988. prešao je na Filozofski fakultet u Beograd, gde je predavao sledeće studijske predmete: Pedagogiju, Uvod u pedagogiju, Školsku pedagogiju, Posebne metodike vaspitno-obrazovnog rada, Metodiku rada školskog pedagoga. Vršio je funkciju prodekana Filozofskog fakulteta (1994—1996). Bio je upravnik Odeljenja za pedagogiju i andragogiju, upravnik Instituta za pedagogiju i andragogiju, šef Katedre za školsku pedagogiju Filozofskog fakulteta, član Komisije za društvene nauke Univerziteta u Beogradu...[2] Kao redovni profesor u penziji i dalje je saradnik Filozofskog fakulteta u Beogradu.

Stručni i naučni rad

uredi

Jedna od najznačajnijih stručnih i naučnih aktivnosti profesora Nedeljka Trnavca je njegova uloga u konstituisanju Školske pedagogije kao naučne discipline i studijskog predmeta, u periodu 1986-1989. godine, kao i u formiranju Katedre za školsku pedagogiju Filozofskog fakulteta u Beogradu. Do sada je objavio preko 50 posebnih radova (udžbenika, priručnika, brošura i ostalih monografskih publikacija), i preko 250 članaka u našim pedagoškim časopisima i zbornicima. Aktivno je učestvovao i kao član redakcije brojnih stručnih pedagoških časopisa i publikacija. Dominantne tematike njegovih dela su iz studijskih disciplina koje je profesor predavao: pedagogija, školska pedagogija i metodika rada školskog pedagoga. U okviru svog pedagoško-leksikografskog rada jedan je od autora odrednica u Pedagoškoj enciklopediji (dva toma, 1987) i Pedagoškom leksikonu (1995). Značajan je njegov dugogodišnji rad na popularizaciji pedagoške nauke (kao profesor fakulteta, član brojnih pedagoških društava), kao i mentorski rad sa kandidatima na specijalističkim, magistarskim i doktorskim studijama iz oblasti školske pedagogije. Spisak časopisa u kojima je objavljivao radove: Pedagogija, Nastava i vaspitanje, Pedagoška stvarnost, Prosvetni pregled, Naša škola, Pedagoški rad, Život i škola, Vaspitanje i obrazovanje, Inovacije u nastavi, Revija obrazovanja, Ekonomika škola, Učitelj, Andragogija, i dr. Zbornici stručnih i naučnih radova: Zbornik Instituta za pedagoška istraživanja, Zbornik Instituta za pedagogiju i andragogiju Filozofskog fakulteta, Analize i istraživanja u obrazovanju i vaspitanju, Ogledi i iskustva, Užički zbornik, zbornici učiteljskih fakulteta u Užicu i Jagodini, zbornici sa kongresa pedagoga Srbije i Jugoslavije, Zbornik Balkanskog društva za obrazovanje i pedagogiju (Solun), brojni zbornici sa regionalnih, republičkih i saveznih stručnih i naučnih skupova.[2] Za izučavanje nacionalne istorije pedagogije najznačajnija dela Nedeljka Trnavca su: Azbučnik i tipologija poznatih školskih institucija (enciklopedija sa 2850 odrednica; 2004), tekstovi u više izdanja raznih udžbenika pedagogije (Pedagogija, Opšta pedagogija, kao koautor; Školska pedagogija 1. i 2. knjiga, Pedagog u školi); brošura Pedagoški vremeplov; članci u časopisima i zbornicima: Dva veka obrazovanja učitelja u Jugoslaviji, Pedagogija, br.3-4, 1993; Zaboravljeni univerzitet, zbornik Od Liceja do savremenog univerziteta, Kragujevac, 1998; Istorijski aspekti školskih reformi, Život i škola, Osijek, br.1, 1986; Indiferentnost prema školovanju ženske dece u Srbiji 19. veka, zbornik Srbija u modernizacijskim procesima 19. i 20. veka, Beograd, 1998; Škola i crkva(vaspitanje i religija) , „Pedagogija“, br.2, 1998; Male seoske škole – šanse za opstanak i dalji razvoj, Beograd, 1992; Školski sistemi na raskršću, Beograd, 1987; Škola pod lupom – škola kao predmet kritike, Beograd, 1992.[1]

  • Azbučnik i tipologija poznatih školskih institucija, Beograd : Institut za pedagogiju i andragogiju Filozofskog fakulteta; Gornji Milanovac : Dositej, 2004.
  • Školska pedagogija : predavanja i članci, knj. 1 i 2, Beograd, 2005.
  • Leksikon istorije pedagogije srpskog naroda: period do 1945. godine : pojmovi, događaji, ustanove, ličnosti : izvori i literatura. Beograd : Zavod za udžbenike, 2012.
  • Obrenovići detinjstvo i obrazovanje : prosveta i školstvo u rudničko-takovskom kraju (1815 - 1903 - 2015). Gornji Milanovac : Opština ; Muzej rudničko-takovskog kraja, 2015.
  • Dečja igra : opšta pedagoška pitanja. Gornji Milanovac : Dečje novine, 1983.
  • Školski sistemi na raskršću : uticaj naučno-tehnološke revolucije na školski sistem. Beograd, Gornji Milanovac, 1987.
  • Dečji listovi u osnovnoj školi. Gornji Milanovac : Dečje novine, 1973.
  • Pedagog u školi: prilog metodici rada školskog pedagoga sa programima rada školskih pedagoga u osnovnoj i srednjoj školi / Nedeljko Trnavac, Beograd, 1996.
  • Fragmenti o disciplini učenika. Beograd : Institut za pedagogiju i andragogiju Filozofskog fakulteta, 1996. (Radovi Instituta za pedagogiju i andragogiju Filozofskog fakulteta u Beogradu. Edicija Pedagoške monografije; knj.11)
  • Vaspitni značaj štampe za decu. Gornji Milanovac : Dečje novine, 1980.
  • Vaspitna funkcija školskih listova. Beograd, Savet za vaspitanje i brigu o deci, 1974.
  • Uzroci, posledice i pravci fluktuacije nastavnog kadra u osnovnim školama titovoužičkog regiona : magistarski rad. Beograd, 1977.
  • Bibliografija važnih radova o predškolskom vaspitanju. Gornji Milanovac : Dečje novine, [b.g.]
  • Društveno-pedagoške karakteristike nepismenih majki. Beograd : Savez društava pedagoga, 1975.
  • Tri decenije rada školskih pedagoga i psihologa. Gornji Milanovac : Dečje novine, 1989
  • Škola pod lupom : (Škola kao predmet kritike). Beograd : Knjižara Plato, 1992
  • Praćenje funkcije štampe za decu u osnovnoj školi. Gornji Milanovac : Dečje novine, 1977

Azbučnik i tipologija poznatih školskih institucija

uredi

U ovoj prvoj tematskoj pedagoškoj enciklopediji prikazani su istorijat i savremenost školskih institucija. Obrađeno je oko 2850 odrednica o školama iz prošlosti i onima koje su danas popularne, o školama svih vrsta i tipova, sa akcentom na proučavanje srpske nacionalne istorije školstva.[1]

Leksikon istorije pedagogije srpskog naroda

uredi

Kao plod dugogodišnjeg naučno-istraživačkog rada i pedagoškog iskustva profesor dr Nedeljko Trnavac napravio je prvu istoriju srpske pedagogije i to od njenih začetaka do 1945. godine. Ona je u Leksikonu istorije pedagogije srpskog naroda data kroz azbučnik pojmova, događaja, ustanova i ličnosti, koje su je obeležile. Leksikon takođe upućuje i na brojne izvore i literaturu. U velikom formatu, na 697 enciklopedijskih strana nalazi se preko 5 000 odrednica, propraćen bogatim ilustrativnim materijalom od 488 priloga (portrete ličnosti značajnih za pedagogiju, njihova dela iz ove oblasti, naslovne strane starih udžbenika, grupne fotografije nekadašnjih učenika, stara svedočanstva, nastavne slike, dokumenti). Izuzetan značaj ovog leksikografskog dela je i tome, što ono u suštini podseća da pedagogija ne treba samo da bude obrazovanje, već da je ono pre svega – vaspitanje.[3]

Koautorska izdanja

uredi
  • Pedagogija / Nedeljko Trnavac, Jovan Đorđević. Beograd : Naučna knjiga, 1995.
  • Didaktičke igre/ Nedeljko Trnavac...[et al.]. Beograd, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva : Pedagoška akademija za obrazovanje učitelja, 1991
  • Male seoske škole : šanse za opstanak i dalji razvoj : rezultati istraživanja o seoskim osnovnim školama koje imaju manje od petnaest učenika / Nedeljko Trnavac i saradnici. Beograd : Institut za pedagogiju i andragogiju Filozofskog fakulteta; Gornji Milanovac : Dečje novine, 1992.
  • Od Pedagoškog odeljenja do Učiteljskog fakulteta / Novak Laketa, Dragan Petrović, Nedeljko Trnavac. Užice : Učiteljski fakultet, 1995.
  • Vaspitna funkcija savremenih nastavnih sredstava i sredstava komunikacija / Gordana Zindović, Nedeljko Trnavac, Borivoje Trajković. Beograd : Zavod za osnovno obrazovanje i obrazovanje nastavnika SR Srbije, 1973.
  • Srpski pedagozi o cilju i zadacima vaspitanja : (promenljivost cilja i potreba proučavanja) / Nikola M. Potkonjak, Jovan Đorđević, Nedeljko Trnavac. Užice : Srpska akademija obrazovanja, 2015.
  • Život i delo Nikole M. Potkonjaka : povodom devedesete godišnjice života / Mladen Vilotijević, Jovan Đorđević, Nedeljko Trnavac. Beograd : Srpska akademija obrazovanja, 2014.
  • Vaspitni rad u školi : bibliografija / Nedeljko Trnavac, Vojka Goldner. Titovo Užice : Pedagoška akademija, 1983.
  • Vaspitni rad i organizacija života i rada u domovima učenika srednjih škola : priručnik / [uređivački odbor Gavrilo Malović, Nedeljko Trnavac, Jakov Kišjuhas]. Beograd : Ministarstvo prosvete, Sektor sa učenički i studentski standard, 1998.
  • Teme i literatura : za stručno usavršavanje vaspitača / Nedeljko Trnavac, Novica Bujić. Gornji Milanovac : Dečje novine, 1988.
  • Škola pod lupom : (škola kao predmet kritike). Beograd : Knjižara "Plato", 1992.

Reference

uredi
  1. ^ a b v Trnavac, Nedeljko (2012). Leksikon istorije pedagogije srpskog naroda. Beograd: Zavod za udžbenike. ISBN 978-86-17-17738-4. 
  2. ^ a b v Biobibliografija prof.dr Nedeljka Trnavca. Beograd. 2005. 
  3. ^ Zavod za udžbenike http://www.knjizara.zavod.co.rs/leksikon-istorije-pedagogije-srpskog-naroda.  Nedostaje ili je prazan parametar |title= (pomoć)

Literatura

uredi
  • Trnavac, Nedeljko (2012). Leksikon istorije pedagogije srpskog naroda. Beograd: Zavod za udžbenike. ISBN 978-86-17-17738-4. 
  • Leksikon pisaca prosvetnih radnika, knjiga prva, priređivači Miodrag Ignjatović i Milivoje Trnavac, Partenon, Beograd, 2001, str.324. ISBN 978-86-7157-210-1.
  • Ko je ko u Srbiji `96, Bibliofon - Who's Who Beograd, 1996, str.593.
  • Ko je ko u Gornjem Milanovcu 2003. : Who is who lexikon / Boško D. Stojanović, Svetislav Lj. Marković, Dositej, Gornji Milanovac, 2003, str.117-118. ISBN 978-86-7644-012-2.

Spoljašnje veze

uredi