Nemanjina ulica (Savski venac)

улица у београдској општини Савски Венац
NEMANjINA
ulica
Opština Savski venac
Početak Trg Slavija
Kraj Savski trg
Dužina 1000 m
Nazvana 1896. po Stefanu Nemanji
Zgrada Vlade Republike Srbije u Nemanjinoj ulici

Nemanjina ulica jedna je od beogradskih ulica i važna saobraćajnica u centru Beograda. Nakon izgradnje železničke stanice Beograd 1884. godine ulica dobija na značaju, a imenovana je 1896. godine po srpskom vladaru Stefanu Nemanji.

Lokacija uredi

Ulica se proteže na potezu od trga Slavija, do Savskog trga i Železničke stanice Beograd, dužine je 1000 m. Teritorijalno pripada gradskoj opštini Savski venac. Prostire se kroz Zapadni Vračar, pored gradskih parkova Manjež i Gavrila Principa, kao i velikog broja zgrada državne uprave, uključujući zgradu Vlade Republike Srbije, zgradu Narodne banke i mnoge druge.[1] Prelazi preko nekoliko važnih gradskih ulica poput ulice kneza Miloša i Balkanske ulice.[2][3] U Nemanjinoj ulici nalazi se i Dom Radničke komore, koji je sagrađen 1902. godine, a proglašen spomenikom kulture Srbije, u januaru 2019. godine.[4] U Nemanjinoj 30 nalazi se Zgrada Socijalnog osiguranja u Beogradu, spomenik kulture.

Istorijat uredi

Pre nastanka, na prostoru ulice nalazio se potok koji je tekao ka Savamali, a zvao se Vračarski potok.[5][6] Grand hotel "Beograd" na uglu sa Balkanskom je osvećen 1. decembra 1937.[7]

Rekonstrukcija ulice 2005—2006. godine uredi

Tokom zime 2005. godine započela je rekonstrukcija Nemanjine ulice, što je bio jedan od najvažnijih projekata rekonstrukcije grada Beograda u to vreme. Zatvaranje Nemanjine ulice izazvalo je velike poremećaje u saobraćaju, naročito na linijama GSP Beograd. Nakon pet meseci, u proleće 2006. godine, kada je projekat završen, postavljene su nove tramvajske šine, renovirane staze i trotoar, izgrađen parking i modernizovana drenaža ispod ulice.[8]

Reference uredi

  1. ^ „Nemanjina ulica”. turizam.bg-info.org. Arhivirano iz originala 17. 08. 2019. g. Pristupljeno 14. 8. 2019. 
  2. ^ Tamara Marinković-Radošević (2007). Beograd - plan i vodič. Belgrade: Geokarta. ISBN 86-459-0006-8. 
  3. ^ Beograd - plan grada. Smedrevska Palanka: M@gic M@p. 2006. ISBN 86-83501-53-1. 
  4. ^ Daliborka Mučibabić (17. 3. 2018). „Spomen-obeležje Stefanu Nemanji radiće ruski vajar”. Politika. str. 15. 
  5. ^ Dragana Jokić Stamenković (28. 5. 2011), „Beograd na dvesta sputanih voda”, Politika 
  6. ^ Dragoljub Acković (decembar 2008), „Šest vekova Roma u Beogradu – part XV, Veselje do kasno u noć”, Politika 
  7. ^ "Vreme", 2. dec. 1937
  8. ^ Dejan Aleksić (18. 9. 2017), „Gunđalo se i kada su sređivane Nemanjina, „Gazela”...”, Politika 

Spoljašnje veze uredi