Википедија

Nigersko-kongoanski jezici

(preusmereno sa Нигер-конгоански језици)

Niger-kongoanski jezici (ranije poznati kao niger-kordofanski jezici) čine jezičku porodicu od skoro 1.400 jezika, te ova grupa predstavlja četvrtinu svih jezika i najbrojniju familiju jezika, koje koristi 400 miliona ljudi u zapadnoj, centralnoj, istočnoj i južnoj Africi (odnosno, svuda osim na severu).[1][2]

Niger-kongoanski jezici (crveno i narandžasto) među drugim afričkim jezičkim grupama

Ostale jezičke grupe ponikle u Africi su afroazijski jezici, nilo-saharski jezici i koisan jezici.[3][4]

Najvažnija podgrupa niger-kongoanskih jezika su bantu jezici koji se koriste na prostoru od Nigerije do juga Afrike. Ovoj podgupi pripada 500 jezika i oko 210 miliona govornika.[5]

Najveći niger-kongoanski jezici su: svahili (30-40 miliona[6] govornika u istočnoj Africi), joruba (20-25 miliona u Nigeriji, Beninu i Togou), grupa dijalekata fula ili fulfulde (više od 20 miliona u zapadnoj Africi), igbo (do 20 miliona u jugoistočnoj Nigeriji), šona (oko 10 miliona u Zimbabveu), zulu (oko 10 miliona u Južnoj Africi) itd. Postoji preko 20 niger-kongoanskih jezika sa više od 5 milona govornika. Često su ovi jezici jezici administracije i trgovine koji omogućavaju komunikaciju ljudi različitih lokalnih maternjih jezika.

Poreklo uredi

Ova porodica jezika je najverovatnije nastala unutar ili blizu oblasti gde su se govorili ovi jezici pre širenja Bantua (tj. zapadna Afrika ili centralna Afrika). Njihova ekspanzija je možda bila povezana sa ekspanzijom poljoprivrede Sahela u periodu afričkog neolita, nakon isušivanja Sahare oko 3500. p. n. e.[7][8]

Prema Rogeru Blenču (2004), svi stručnjaci za jezike Nigera i Konga veruju da jezici imaju zajedničko poreklo, a ne samo da čine tipološku klasifikaciju, iz razloga koji uključuju njihov zajednički sistem imenica-klasa, zajednička verbalna proširenja i zajednički leksikon.[9] Slične klasifikacije Niger-Konga su pravljene još od Didriha Vestermana 1922. godine.[10] Džozef Grinberg je nastavio tu tradiciju, čineći je polaznom tačkom za modernu lingvističku klasifikaciju u Africi, sa nekim od njegovih najznačajnijih publikacija koje su izašle u štampu počevši od 1960-ih.[11] Međutim, već mnogo decenija postoji aktivna debata o odgovarajućim potklasifikacijama jezika u ovoj jezičkoj porodici, što je ključno sredstvo koje se koristi u lokalizaciji mesta porekla jezika.[12] Nije razvijen definitivi „Proto-Niger-Kongo“ leksikon ili gramatika za ovu porodicu jezika u celini.

Važno nerešeno pitanje u određivanju vremena i mesta odakle su nigersko-kongoški jezici nastali i njihovog opsega pre zabeležene istorije je odnos ove jezičke porodice sa kordofanskim jezicima, koji se sada govore u nubskim planinama u Sudanu, a koji nisu u dodiru sa ostatkom regiona na kojem se govore Niger-Kongoanski jezici i nalazi se na najseveroistočnom delu sadašnjeg jezičkog regiona Niger-Kongo. Trenutni preovlađujući lingvistički stav je da su kordofanski jezici deo porodice jezika Nigera i Konga, i da su to možda prvi od mnogih jezika koji se još uvek govore u toj regiji.[13] Dokazi su nedovoljni da bi se utvrdilo da li ova osobena grupa govornika predstavlja praistorijski raspon jezičkog regiona Niger-Konga koji se od tada sužavao pošto su drugi jezici upali, ili umesto toga, ovo predstavlja grupu jezika Niger-Konga čiji su govornici migrirali na područje u nekom trenutku praistorije gde su od početka bili izolovana jezička zajednica.

Postoji više saglasnosti u pogledu mesta porekla Benue-Konga, najveće potporodice grupe. Unutar Benue-Konga, mesto porekla bantu jezika, kao i vreme kada je počeo da se širi je poznato sa velikom specifičnošću. Blenč (2004), oslanjajući se posebno na prethodni rad Kej Vilijamsona i P. De Volfa, tvrdio je da je Benue-Kongo jezička grupa verovatno nastala na ušću reka Benue i Niger u centralnoj Nigeriji.[9][14][15][16][17][18] Ove procene mesta porekla porodice Benue-Kongo jezika ne određuju datum početka te ekspanzije, osim što je morao biti dovoljno dugo pre širenja Bantua da bi se omogućila diverzifikacija jezika u okviru ove jezičke porodice koja uključuje Bantu.

Sporna je klasifikacija relativno divergentne porodice ubangijskih jezika, sa središtem u Centralnoafričkoj Republici, kao dela porodice jezika Niger-Kongo. Grinberg (1963) je ubangijanski grupisao sa Niger-Kongom, i kasniji autoriteti su se složili,[19] ali je to doveo u pitanje Dimendal (2008).[20]

Ekspanzija Bantua, koja je počela oko 1000. godine pre nove ere, zahvatila je veći deo centralne i južne Afrike, što je dovelo do asimilacije i izumiranja mnogih tamošnjih domorodačkih Pigmeja i Bušmena (Kojsan).[21]

Klasifikacija uredi

 
Niger-kongoanski jezici

Zajedničke karakteristike uredi

Fonologija uredi

Jezike iz niger-kongoanske jezičke porodice karakteriše sklonost ka otvorenim slogovima tipa suglasnik+samoglasnik. Mogi od njih poseduju osobinu harmonije vokala. Niger-kongoanski jezici poseduju, pored oralnih, nazalne samoglasnike koji su doprineli razvoju nazalnih suglasnika u većini jezika ove grupe.

Većina jezika su tonalni. Akcenatski sistemi poseduju uglavnom dva ili tri akcenta, a ređe više od toga. Par jezika, od kojih je najznačajniji svahili, ne poseduju tonalne (melodijske) akcente.

Morfosintaksa uredi

Niger-kongoanski jezici su poznati po svom sistemu imeničkih klasa. Ovi sistemi su slični sistemu gramatičkog roda u drugim jezicima. Često ih ima više od desetak, a odnose se na muškarce, žene, živa bića, predmete, biljke, lokacije, grupe objekata itd. U bantu jezicima je ovo izražena karakteristika koja se označava prefiksima imenica, dok se glagoli i pridevi slažu sa klasom imenica na koje se odnose.

Red reči je uglavnom po šablonu: subjekat-glagol-objekat.

Reference uredi

  1. ^ Heine, Bernd; Nurse, Derek (2000-08-03). African Languages: An Introduction (na jeziku: engleski). Cambridge University Press. str. 11. ISBN 9780521666299. 
  2. ^ Ammon, Ulrich (2006). Sociolinguistics: An International Handbook of the Science of Language and Society (na jeziku: engleski). Walter de Gruyter. str. 2036. ISBN 9783110184181. 
  3. ^ Heine, Bernd; Nurse, Derek (2000-08-03). African Languages: An Introduction (na jeziku: engleski). Cambridge University Press. str. 11. ISBN 9780521666299. 
  4. ^ Ammon, Ulrich (2006). Sociolinguistics: An International Handbook of the Science of Language and Society (na jeziku: engleski). Walter de Gruyter. str. 2036. ISBN 9783110184181. 
  5. ^ Stanford 2013.
  6. ^ Irene Thompson, “Niger-Congo Language Family”, ”aboutworldlanguages”, March 2015
  7. ^ Manning, Katie; Timpson, Adrian (2014). „The demographic response to Holocene climate change in the Sahara”. Quaternary Science Reviews. 101: 28—35. Bibcode:2014QSRv..101...28M. doi:10.1016/j.quascirev.2014.07.003  . 
  8. ^ Igor Kopytoff, The African Frontier: The Reproduction of Traditional African Societies (1989), 9–10 (cited after Igbo Language Roots and (Pre)-History Arhivirano 2019-07-17 na sajtu Wayback Machine, A Mighty Tree, 2011).
  9. ^ a b Blench, Roger, The Benue-Congo languages: a proposed internal classification. "No comprehensive reconstruction has yet been done for the phylum as a whole, and it is sometimes suggested (e.g. by Dixon 1997) that Niger-Congo is merely a typological and not a genetic unity. This view is not held by any specialists in the phylum, and reasons for thinking Niger-Congo is a true genetic unity will be given in this chapter. It is, however, true that the subclassification of the phylum has been continuously modified in recent years and cannot be presented as an agreed scheme. The factors which have delayed reconstruction are the large number of languages, the inaccessibility of much of the data, and the paucity of able researchers committed to this field. Emphasis will be placed on three characteristics of Niger-Congo; noun-class systems, verbal extensions, and basic lexicon." See also: Bendor-Samuel, J. ed. 1989. The Niger–Congo Languages. Lanham: University Press of America.
  10. ^ Westermann, D. 1922a. Die Sprache der Guang. Berlin: Dietrich Reimer.
  11. ^ Greenberg, J.H. 1964. Historical inferences from linguistic research in sub-Saharan Africa. Boston University Papers in African History, 1:1–15.
  12. ^ Blench, Roger. „Unpublished Working Draft” (PDF). www.rogerblench.info. 
  13. ^ Herman Bell. 1995. The Nuba Mountains: Who Spoke What in 1976?. (The published results from a major project of the Institute of African and Asian Studies: the Language Survey of the Nuba Mountains.)
  14. ^ Williamson, K. 1971. The Benue–Congo languages and Ijo. Current Trends in Linguistics, 7. ed. T. Sebeok 245–306. The Hague: Mouton.
  15. ^ Williamson, K. 1988. Linguistic evidence for the prehistory of the Niger Delta. The early history of the Niger Delta, edited by E.J. Alagoa, F.N. Anozie and N. Nzewunwa. Hamburg: Helmut Buske Verlag.
  16. ^ Williamson, K. 1989. Benue–Congo Overview. In The Niger–Congo Languages. J. Bendor-Samuel ed. Lanham: University Press of America.
  17. ^ De Wolf, P. 1971. The noun class system of Proto-Benue–Congo. The Hague: Mouton.
  18. ^ Blench, R.M. 1989. A proposed new classification of Benue–Congo languages. Afrikanische Arbeitspapiere, Köln, 17:115–147.
  19. ^ Williamson, Kay; Blench, Roger (2000). „Niger-Congo”. Ur.: Bernd Heine; Derek Nurse. African Languages: An Introduction. Cambridge University Press. str. 11—12. 
  20. ^ Gerrit Dimmendaal (2008) "Language Ecology and Linguistic Diversity on the African Continent", Language and Linguistics Compass 2/5:841.
  21. ^ Martin H. Steinberg, Disorders of Hemoglobin: Genetics, Pathophysiology, and Clinical Management, Cambridge University Press, 2001, p. 717.

Literatura uredi

  • Stanford (2013). „KISWAHILI”. Pristupljeno 2013-06-20. 
  • Vic Webb (2001) African Voices: An Introduction to the Languages and Linguistics of Africa
  • Bendor-Samuel, John & Rhonda L. Hartell (eds.) (1989) The Niger–Congo Languages – A classification and description of Africa's largest language family. Lanham, Maryland: University Press of America.
  • Bennett, Patrick R. & Sterk, Jan P. (1977) 'South Central Niger–Congo: A reclassification'. Studies in African Linguistics, 8, 241–273.
  • Blench, Roger (1995) 'Is Niger–Congo simply a branch of Nilo-Saharan?'[1] In Proceedings: Fifth Nilo-Saharan Linguistics Colloquium, Nice, 1992, ed. R. Nicolai and F. Rottland, 83–130. Köln: Rüdiger Köppe.
  • —— (2011) "Can Sino-Tibetan and Austroasiatic help us understand the evolution of Niger–Congo noun classes?",[2] Arhivirano na sajtu Wayback Machine (18. maj 2013) CALL 41, Leiden
  • —— (2011) "Should Kordofanian be split up?"[3], Nuba Hills Conference, Leiden
  • Capo, Hounkpati B.C. (1981) 'Nasality in Gbe: A Synchronic Interpretation' Studies in African Linguistics, 12, 1, 1–43.
  • Casali, Roderic F. (1995) 'On the Reduction of Vowel Systems in Volta–Congo', African Languages and Cultures, 8, 2, December, 109–121.
  • Dimmendaal, Gerrit (2008). „Language Ecology and Linguistic Diversity on the African Continent”. Language and Linguistics Compass. 2 (5): 840—858. doi:10.1111/j.1749-818X.2008.00085.x. 
  • Greenberg, Joseph H. (1963) The Languages of Africa. Indiana University Press.
  • Gregersen, Edgar A. (1972) 'Kongo-Saharan'. Journal of African Languages, 4, 46–56.
  • Nurse, D., Rose, S. & Hewson, J. (2016) Tense and Aspect in Niger-Congo, Documents on Social Sciences and Humanities, Royal Museum for Central Africa
  • Olson, Kenneth S. (2006) 'On Niger–Congo classification'. In The Bill question, ed. H. Aronson, D. Dyer, V. Friedman, D. Hristova and J. Sadock, 153–190. Bloomington, IN: Slavica.
  • Saout, J. le (1973) 'Languages sans consonnes nasales', Annales de l Université d'Abidjan, H, 6, 1, 179–205.
  • Segerer G., Flavier S., 2011-2018. RefLex: Reference Lexicon of Africa, Version 1.1. Paris, Lyon.
  • Stewart, John M. (1976) Towards Volta–Congo reconstruction: a comparative study of some languages of Black-Africa. (Inaugural speech, Leiden University) Leiden: Universitaire Pers Leiden.
  • Stewart, John M. (2002) 'The potential of Proto-Potou-Akanic-Bantu as a pilot Proto-Niger–Congo, and the reconstructions updated', in Journal of African Languages and Linguistics, 23, 197–224.
  • Williamson, Kay (1989) 'Niger–Congo overview', in Bendor-Samuel & Hartell (eds.) The Niger–Congo Languages, 3–45.
  • Williamson, Kay & Blench, Roger (2000) 'Niger–Congo', in Heine, Bernd and Nurse, Derek (eds) African Languages – An Introduction. Cambridge: Cambridge University Press, pp. 11–42.

Spoljašnje veze uredi

 
Nigersko-kongoanski jezici na Vikimedijinoj ostavi.
Preuzeto iz „https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=Нигерско-конгоански_језици&oldid=27554099”