Nikola Borojević
Nikola Borojević (Otočac, 1796 — Karlovac, 23. februar 1872) bio je srpski pjesnik.[1]
| Nikola Borojević | |
|---|---|
 | |
| Lični podaci | |
| Datum rođenja | 1796. |
| Mesto rođenja | Otočac, Habzburška monarhija |
| Datum smrti | 23. februar 1872. (75/76 god.) |
| Mesto smrti | Karlovac, Austrougarska |
Biografija uredi
Nikola Borojević rođen je u Otočcu 1796. godine. Školovanje je počeo u svom rodnom mjestu, a nastavio ga je u Rijeci, u Ljubljani i u Beču. Učio je politehniku i ekonomiju. Po završenom školovanju nastanio se u Rijeci, gde je najveći deo života proveo kao tehnički oficir.[1][2]
Bio je graničarski vojni administrativni činovnik, poručnik pred smrt kapetan. U Smiljanu ga je 1838. godine pohodio Vuk Karadžić, kada je skupljao etnografsku građu.[3] Prvi put se javlja sa prilogom u peštanskom časopisu "Srpska novina ili Magazin za hudožestvo, knjižestvo i modu", 1838. godine. Službuje 1839-1840. godine u Gospiću, odakle redovno šalje pesme za srpske časopise u Budimu.[4] Zatim je 1842-1846. godine oberlajtant[5] u Ogulinu.[6]
Dopisni je član Društva srpske slovesnosti u Beogradu (1844-1872). Poslao je društvu svoju biografiju 1870. godine[7] Javlja se pesmama i drugim prilozima objavljenim u novosadskoj "Matici" i "Danici", 1865-1870. godine iz Rijeke.[8]
Napisao je do dvije stotine pjesama, većinom pobožnih i patriotskih. I ako nije pristao uz Vuka, jezik mu je više narodni no crkveno-slovenski. Pjesme mu nisu izašle u zasebnoj zbirci. Pisao je stihove satirične i didaktične.[9] Najpoznatije su mu: Molitva Sv. Nikoli, Molitva Sv. Savi, Blaženoj sjeni Stanka Vraza i t. d. Većina njegovih pjesama objavljena je u "Sedmici", Dragoljubu, "Srbskom narodnom listu" (Budim), u novosadskoj Danici i u Vojvođanki.[1][10]
Borojević je preminuo 23. februara 1872. godine. Počiva na groblju u Karlovcu.[2]
Reference uredi
- ^ a b v Jugoslovenski književni leksikon (2. izd.). Novi Sad: Matica srpska. 1984. str. 73.
- ^ a b Gavrilović, Andra, ur. (1903). Znameniti Srbi XIX. veka, godina II. Zagreb: Srpska štamparija. str. 67.
- ^ Vuk St. Karadžić: "Srpske narodne pripovetke", Beč 1849. godine
- ^ "Srbski narodni list", Budim 1840. godine
- ^ "Peštansko-budimski skoroteča", Budim 1842. godine
- ^ Vuk St. Karadžić: "Srpske narodne pripovetke", Beč 1846. godine
- ^ "Glasnik društva srpske slovesnosti", Beograd 1865. godine
- ^ "Matica", Novi Sad 1868. godine
- ^ "Glasnik društva srpske slovesnosti", Beograd 1874. godine
- ^ Gavrilović, Andra, ur. (1903). Znameniti Srbi XIX. veka, godina II. Zagreb: Srpska štamparija. str. 68.
Literatura uredi
- Narodna enciklopedija (1927)
- Andra Gavrilović, Kolo (1902); Posmrtno slovo Nikole Begovića (Srpsko-Dalmatinski Magazin, 30).
