Nikola Krsmanović

Nikola Krsmanović (Tuzla, 1813. - Beograd, 5. februar 1906.) bio je srpski trgovac i zadužbinar.

Nikola Krsmanović
Lični podaci
Datum rođenja(1813{{month}}{{{day}}})1813.
Mesto rođenjaTuzla, Osmansko carstvo, danas Bosna i Hercegovina
Datum smrti5. februar 1906.(1906-02-05) (92/93 god.)
Mesto smrtiBeograd, Kraljevina Srbija
NarodnostSrbin
ReligijaPravoslavac
ProfesijaTrgovac, zadužbinar
Porodica
RoditeljiHadži Dimitije-Mića Krsmanović

Početak trgovanja uredi

Nikola je u braku sa Jelisavetom Hadži-Mijatović imao četiri sina i četiri kćeri.[1]

1837. godine, dok je zbog trgovačkih veza boravio u Dubrovniku, upoznao je u Ristu Paranosa i pozvao ga u Brčko kod sebe u službu.[2] Nakon udaje Nikoline ćerke Vasilije za Ristu Paranosa, zajedno sa Nikolinim sinom Dimitrijem, braćom Ristom i Jovanom, razvili su trgovačko-izvozničku radnju "Braća Krsmanović i Paranos".[3]

Karijera uredi

Firma "Braća Krsmanović i Paranos" je 1858. iz Tuzle preseljena u Beograd.[3] Nikola Krsmanović imao je 1862. godine dve parcele na beogradskoj Maloj pijaci. Obe se tada pominju u popisu objekata na vakufskim imanjima. Jedna od njih bila je na parceli od „13 fati“ i „4 stope“, a druga na placu od „4 fata“ i „3 stope“.[4]

Kada je uznapredovala poljoprivredna proizvodnja u Srbiji, Krsmanovići su počeli da otkupljuju i izvoze pšenicu, šljive i kožu. Bili su prvi u Srbiji koji su izvozili pšenicu Savom, preko Siska. Nikola se protivio ulaganju stranog kapitala u srpsku privredu. Tek po osnivanju Beogradskog kreditnog zavoda, sa čisto srpskim osnivačkim ulogom, postao je veliki akcionar. Bio je član Glavnog odbora Srpskog društva Crvenog krsta od osnivanja. Bio je član Upravnog odbora Narodne banke Srbije od 1894. kao i član Upravnog odbora humanitarnog društva "Kralj Dečanski" za gluvonemu decu.[1]

Reference uredi

  1. ^ a b Veljkovski, J. (2011). Srpski biografski rečnik, Tom 5, Kv-Mao. Novi Sad: Matica srpska. str. 368. ISBN 98-86-7946-085-1 Proverite vrednost parametra |isbn=: length (pomoć). 
  2. ^ Click&Frame (2019-07-30). „TRGOVAČKA PORODICA PARANOS: Suve šljive predodredile život | Radio Trebinje”. Radio Trebinje (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2024-04-16. 
  3. ^ a b Obradović, M. (2011). Popov, Čedomir, ur. Srpski biografski rečnik. 5 (Kv-Mao). Novi Sad: Matica srpska. str. 364—365. ISBN 98-86-7946-085-1 Proverite vrednost parametra |isbn=: length (pomoć). 
  4. ^ Peruničić, Branko (1970). Uprava varoši Beograda 1820 – 1912. Beograd: Muzej grada Beograda. 

Dodatna literatura uredi

  • Srbobran, 1906, br. 22, 4
  • Spomenica pedesotogodišnjice Beogradske trgovačke omladine, 1880-1930, Beograd 1931, 184
  • Milivoje M. Kostić, Uspon Beograda, Beograd 1994. 48-56
  • Spomenica Društva Crvenog krsta 1876-1936, Beograd 1936, 171-173