Nikola Nikolić (revolucionar)

Dr Nikola Nikolić (18961986), lekar-epidemiolog i učesnik Oktobarske revolucije i Narodnooslobodilačkog rata.

nikola nikolić
Lični podaci
Datum rođenja(1896-00-00)1896.
Mesto rođenjaAustrougarska
Datum smrti1986.(1986-Nedostaje neophodni parametar 1, mesec!-00) (89/90 god.)
Mesto smrtiSFRJ
Profesijalekar
Delovanje
Član KPJ odpre rata
Učešće u ratovimaPrvi svetski rat
Oktobarska revolucija
Narodnooslobodilačka borba

Biografija uredi

Kao gimnazijalac u Tuzli, zajedno sa školskim drugom Mladenom Stojanovićem, priključio se Tajnoj đačkoj organizaciji, koja je pripadala Mladoj Bosni. Nakon Sarajevskog atentata, svi članovi ove organizacije su bili uhapšeni, a septembra 1915. godine je bio osuđen na manju vremensku kaznu zatvora. U jesen 1917. godine bio je usled opšte amnestije pušten iz zatvora i odmah upućen na Ruski front.

Uspeo je da pobegne iz Austrougarske vojske i preda se Rusima. Potom se priključio boljševicima i učestvovao je u Oktobarskoj revoluciji. Potom se vratio u Jugoslaviju, gde je u Zagrebu studirao medicinu. Bio je član Komunističke partije Jugoslavije (KPJ), a u međuratnom periodu je radio kao lekar-epidemiolog u Zagrebu.

Nakon okupacije Jugoslavije i proglašenja ustaške Nezavisne Države Hrvatske, nastavio je sa radom u bolnici u okupiranom Zagrebu, održavajući veze sa Narodnooslobodilačkim pokretom (NOP) i šaljući lekove i sanitetski materijal partizanima. Jula 1942. godine je bio uhapšen od ustaša i zatočen u logoru Jasenovac. Februara 1943. godine, sa još četvoricom zatvorenika, razmenjen je za Nemce koje su zarobili partizani.

Po odlasku u partizane, obavljao je dužnosti — člana Sanitetskog odseka Vrhovnog štaba NOV i POJ i šefa Medicinskog odeljenja NOV i POJ u Italiji. Bio je član vojne misije u Velikoj Britaniji i glavni opunomoćenik Vrhovnog štaba za pitanja Crvenog krsta. U jugoslovenskom poslanstvu u Švajcarskoj je organizovao izložbu o zločinima za vreme rata.

Po završetku rata bio je sekretar za zaštitu zdravlja Federativne Narodne Republike Jugoslavije i redovni profesor Medicinskog fakulteta u Sarajevu. U vreme sukoba Jugoslavije i Sovjetskog Saveza, bio je uhapšen zbog podrške Rezoluciji Informbiroa i bio zatočen u zatvoru na Golom otoku.

Godine 1948. u Sarajevu je objavio knjigu „Jasenovački logor”, koja je kasnije doživela nekoliko ponovnih, ali izmenjenih izdanja pod nazivom „Jasenovački logor smrti”.

Radovi uredi

Spoljašnje veze uredi