Veće selo u severoistočnom delu Grdeličke Klisure. Naselje je uglavnom vezano za gornji deo doline Grdeličke Reke. Okolna sela su: Ruplje, G. Lopušnja, Palojce i druga. Stanovnici vodom se snabdevaju iz mnorobrojnih izvora (Suvi Kladenac, Srebren Kladenac, Lekovitica itd).
U Novom Selu su mahale: Rašićevci, Bisnici, Leskova Padina, Ranđelovci, Zavišći, Debeli Del, Bučje, Porečane, Stranje i Ostra Čuka. Maxale su među sobom oštro izdvojene. U svemu Novo Selo ima oko 160 domova (1961. g.).
U Novom Selu postoje starine i karakteristični topografski nazivi. Oni ukazuju da je ovde bilo stanovnika još u ranije do6a. Najpre postoji mesto Selište u mahali Bisinci, levo od glavne seoske reke. Drugo Selište je u mahali 3avišići.
U blizini mahale Bisinci je mesto Staro Groblje, sada uraslo u šljivama. Grobova od nekadašnjeg stanovništa nalaženo je i u drugim delovima atara. Novo Selo ima i dva mesta zvana Crkvica. Jedno je u mahali Bisinci, drugo je u mahali Debel Del. Na tim mestima poznaju se temeljni delovi zidova od starih crkava.
Po sadašnjem stanovništvu Novo Selo je mlado naselje. Prvo su došla tri domaćinstva. Ona su osnovala mahale Leskovu Padinu, Porečane i Rašićevci. Osnivanje sela bilo je krajem XVIII ili početkom XIX veka.
Za vreme Turaka do 1878. g. na ataru Novog Sela postojala su dva samokova. Jedan je bio na potesu Reka kraj sadašnje seoske škole; drugi je bio u mahali Bučje. Prvi samokov je glavniji. U samokovima Srbi su bili kovači i ćumurdžije. Njih su plaćali Turci. I očevi pojedinih današnjih starijih seljaka radili su u tim samokovima.
Sada se po imenu znaju tri poslednja muslimana koji su bili braća i starešine ili vlasnici ovdašnjih samokova. Zvali su se Selim, Durić i Osman. Govori se, da je njihova bila i jedna polovina novoselskog atara. Uspomene na pomenute muslimane sada su se očuvale i u toporrafskim nazivima: Selimova Livada (tamo gde je sada škola), Durićevo Vodeničište, Durićev Zabran, Durićev Samokov itd.
Pomenuti muslimani, kako se navodi u narodu, bili su Turci. Oni su ovde imali „zaptije" Arbanase. Kod samokova Reka nalazile su se i „typcke" kuće. U njihovoj blizini postojalo je i malo „tursko" groblje.
Stanovnici Novog Sela o praznicima panije su posećivali crkvu u susednom Ruplju. Seoska slava je na Duhovi (drugi i treći dan). Postoje tri seoska groblja i to y mahalama Porečane, Bisnici i Zavišići.[1]
U naselju Novo Selo živi 119 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 62,8 godina (59,8 kod muškaraca i 65,7 kod žena). U naselju ima 63 domaćinstva, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 1,90.
Ovo naselje je u potpunosti naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.
- Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
|
|
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[3] |
|
|
| |
|
Srbi |
|
120 |
100,0% |
nepoznato |
|
0 |
0,0% |
Stanovništvo prema polu i starosti
[4]
|
|
m |
| |
|
? |
1 |
|
|
2 |
80+ |
2 |
|
|
4 |
75—79 |
5 |
|
|
5 |
70—74 |
16 |
|
|
11 |
65—69 |
13 |
|
|
22 |
60—64 |
1 |
|
|
7 |
55—59 |
1 |
|
|
2 |
50—54 |
4 |
|
|
2 |
45—49 |
3 |
|
|
3 |
40—44 |
3 |
|
|
0 |
35—39 |
3 |
|
|
0 |
30—34 |
1 |
|
|
0 |
25—29 |
2 |
|
|
0 |
20—24 |
3 |
|
|
1 |
15—19 |
1 |
|
|
1 |
10—14 |
0 |
|
|
1 |
5—9 |
0 |
|
|
0 |
0—4 |
0 |
|
|
0 |
Prosek : |
59,8 |
|
|
65,7 |
Domaćinstva
Broj domaćinstava prema popisima iz perioda 1948—2002.
Godina popisa
|
1948.
|
1953.
|
1961.
|
1971.
|
1981.
|
1991.
|
2002.
|
Broj domaćinstava
|
181
|
174
|
182
|
196
|
150
|
110
|
63
|
|
Broj domaćinstava po broju članova prema popisu iz 2002.
Broj članova
|
1
|
2
|
3
|
4
|
5
|
6
|
7
|
8
|
9
|
10 i više
|
Prosek
|
Broj domaćinstava
|
23
|
30
|
8
|
0
|
0
|
1
|
1
|
0
|
0
|
0
|
1,90
|
|
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Pol
|
Ukupno
|
Neoženjen/Neudata
|
Oženjen/Udata
|
Udovac/Udovica
|
Razveden/Razvedena
|
Nepoznato
|
Muški
|
59
|
15
|
37
|
5
|
2
|
0
|
Ženski
|
60
|
7
|
37
|
15
|
1
|
0
|
UKUPNO
|
119
|
22
|
74
|
20
|
3
|
0
|
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja
Pol
|
Ukupno
|
Poljoprivreda, lov i šumarstvo
|
Ribarstvo
|
Vađenje rude i kamena
|
Prerađivačka industrija
|
Muški
|
10
|
2
|
0
|
0
|
0
|
Ženski
|
0
|
0
|
0
|
0
|
0
|
UKUPNO
|
10
|
2
|
0
|
0
|
0
|
Pol
|
Proizvodnja i snabdevanje
|
Građevinarstvo
|
Trgovina
|
Hoteli i restorani
|
Saobraćaj, skladištenje i veze
|
Muški
|
0
|
6
|
0
|
0
|
0
|
Ženski
|
0
|
0
|
0
|
0
|
0
|
UKUPNO
|
0
|
6
|
0
|
0
|
0
|
Pol
|
Finansijsko posredovanje
|
Nekretnine
|
Državna uprava i odbrana
|
Obrazovanje
|
Zdravstveni i socijalni rad
|
Muški
|
0
|
0
|
1
|
0
|
0
|
Ženski
|
0
|
0
|
0
|
0
|
0
|
UKUPNO
|
0
|
0
|
1
|
0
|
0
|
Pol
|
Ostale uslužne aktivnosti
|
Privatna domaćinstva
|
Eksteritorijalne organizacije i tela
|
Nepoznato
|
Muški
|
0
|
0
|
0
|
1
|
Ženski
|
0
|
0
|
0
|
0
|
UKUPNO
|
0
|
0
|
0
|
1
|
- ^ Dr. J. F. Trifunovski, Grdelička Klisura, Leskovac, 1964, 139-141 strana
- ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9.
- ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9.
- ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7.