Nuklearna elektrana Temelin

Nuklearna elektrana Temelin je elektrana sa najvećom snagom u Češkoj republici. Nalazi se u selu Temelin u južnoj Češkoj. Godine 2006. elektrana je proizvela približno 12 TW časova (4,136 PJ) struje, što je oko 14% proizvedene električne energije u Češkoj. Ova elektrana spada u najnovije elektrane u Evropi. Izgradnja nuklearne elektrane koštala je oko 35 milijardi čeških kruna. Direktor elektrana je Vladimir Hlavinka.[1][2]

Nuklearna elektrana Temelin
Rashladne kule

Tehničke informacije o elektrani uredi

Reaktori uredi

Nuklearna elektrana Temelin ima dva reaktora sa vodom pod pritiskom. Svaki ima električnu snagu od 1.000 MW (tip reaktora je ВВЕР-1000). Prvi projekat elektrane računao je na izgradnju 4 rektora. Težina reaktora, bez medija za hlađenje, je oko 800 t. Hlađenje je omogućeno pomoću rastvora borove kiseline.

Unutrašnjost reaktora je smeštena u gvozdenoj posudi koja se nalazi pod pritiskom 17,6 MPa i podnosi temperaturu do 350 °C, pri čemu je najčešća temeparatura od 290-320 °C a pritisak oko 15,7 MPa. Visina ove posude je 11 m, a spoljašnji prečnik 4,585 m. Debljina zida ove posude je 193 mm.

Gorivo uredi

Kao gorivo se koristi uranijum-oksid UO2, sa 4,25% obogaćenja uranijumom 235. U reaktoru se nalazi ukupno 92 t goriva. Jezgro reaktora je visoko 3530 mm, prečnik 3160 mm. U jezgru se nalaze precizno postavljena 163 gorivna elementa, i 61 šipki za regulaciju. Svaki gorivni element sadrži 312 gorivnih šipki, 18 šipki sa vodom i jednom šipkom za merenja i eksperimente. Ciklus goriva je 4 godine, a jednom godišnje se menja četvrtina goriva. Trenutno se teži ka promeni na petogodišnji ciklus goriva.

Gorivo se kupuje od firme Vestinghaus (engl. Westinghouse) a od 2010. dobavljač bi trebalo da postane ruska firma TVEL.

Hlađenje uredi

Zapremina medija za hlađenje u primarnom prstenu je 337 m, temperatura na ulazu u reaktora je 290 °C a na izlazu 320 °C.

Elektrana sadrži četiri tornja za hlađenje koji su visoki 150 m. Prečnik svakog tornja pri dnu je 130 m a površina spoljašnjeg zida iznosi 44.000 m². Para koja kondenzuje u ovim tornjevima može da se vidi i sa udaljenosti od 70 km.

Istorija elektrane uredi

Pre 1989. uredi

Elektrana je planirana još za vreme socijalističke Čehoslovačke kao jedna od glavnih građevina za proizvodnju električne energije. Pre toga, u Čehoslovačkoj je otvorena elektrana Jaslovske Vohunice (na teritoriji Slovačke) i nuklearna elektrana Dukovani (na teritoriji Češke republike). Zajedno sa projektovanjem elektrane Temelin, projektovana je i elektrana Mohovice (u Slovačkoj).

Odluka o izgradnji elektrane, njenog prvog i drugog reaktora, izdata je 1980. godine, a 1981. potpisan je ugovor sa Sovjetskim Savezom. Ugovor je proširen 1982. godine za još dva reaktora. 1986. elektrana je dobila dozvolu za izgradnju, 1987. je počela izgradnja. Godine 1988. završena je izgradnja prve rashladne kule. Prema prvim planiranjima, prvi reaktor je trebalo da bude završen 1992. godine a poslednji, četvrti, 1997.

Posle 1989. uredi

Izgradnja je znatno usporena. Najveći uticaj imali su protesti i demonstracije Austrijanaca, koji su bili protiv izgradnje Temelina i dovodili su u pitanje sigurnost ove nuklearne elektrane. Kontrolni i upravljački sistemi reaktora morali su da prođu kroz određene izmene. Izmene je kontruisala nova firma, američki Vestingahaus.[3]

Januara 1990. godine, postaveni su temelji za izgradnju trećeg i četvrtog reaktora, ali je u martu iste godine vlada odlučila da se u životu ostave samo prvi i drugi reaktor.

Najveći uticaj na izgradnju i otvaranje Temelina, imao je referendum od 14. do 21. januara, na kome se većina Austrijanaca izjasnila da je uslov ulaska Češke u Evropsku uniju, zatvaranje nuklearne elektrane Temelin. Nakon toga, situacija se malo stišala, ali opet 2006. godine, došlo je do novih demonstracija na granici sa Austrijom.

Gorivo je u prvi reaktor stavljeno u julu 2000. godine, 9. oktorbra 2000. je aktivirano, a 21. decembra je prvi reaktor spojen sa razvodnom mrežom. U drugom reaktoru, gorivo je postavljeno u junu 2002, a 17. avgusta je aktivirana prva reakcija.

Izvori uredi

  1. ^ „Český rozhlas: Z historie Temelína”. Radio.cz. Pristupljeno 4. 12. 2011. [mrtva veza]
  2. ^ „Economic, social and environmental impact of building and functioning of the nuclear power plants Temelín on Southern Bohemia”. Theses.cz. Pristupljeno 4. 12. 2011. 
  3. ^ „Temelin NPP Status: The Challenge of Safety Improvements”. The Uranium Institute. 31. 12. 2000. Arhivirano iz originala 08. 04. 2009. g. Pristupljeno 3. 8. 2009. 

Spoljašnje veze uredi