Obradovce je naselje u Srbiji u opštini Crna Trava u Jablaničkom okrugu. Prema popisu iz 2011. bilo je 24 stanovnika.

Obradovce
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Upravni okrugJablanički
OpštinaCrna Trava
Stanovništvo
 — 2011.Pad 24
Geografske karakteristike
Koordinate42° 49′ 11″ S; 22° 16′ 23″ I / 42.819666° S; 22.273166° I / 42.819666; 22.273166
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina1077 m
Obradovce na karti Srbije
Obradovce
Obradovce
Obradovce na karti Srbije
Ostali podaci
Pozivni broj016
Registarska oznakaLE

Celo je ca leve strane reke Vlasine, a na kosama Čemernika.

Demografija

uredi

U naselju Obradovce živi 28 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 55,5 godina (54,4 kod muškaraca i 56,3 kod žena). U naselju ima 14 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,21.

Ovo naselje je u potpunosti naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[1]
Godina Stanovnika
1948. 113
1953. 102
1961. 90
1971. 70
1981. 48
1991. 38 38
2002. 31 32
2011. 24
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[2]
Srbi
  
31 100,0%
nepoznato
  
0 0,0%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Poreklo stanovništva

uredi

Naselje čine sledeće mahale:

  • Obradovska (29k),
  • Madžare (3k),
  • Popovi (4k),
  • Semčekici (8k),
  • Babićevi (7k),
  • Crvenkovci (9k),
  • Žutine (8k).

Obradovčani vode poreklo od Obrada koji je doseljenik iz Bukovika (planina Bukulja). Madžarčani su Mađari koji su na kubike zemlje izvozili i od toga živeli. Bavili su se i kovačkim zanatom. Babićevčani i Samčekinčani su sa Kosova. Prozvani su tako što su sami srpskog cara na Kosovu sačekali i ugostili. Od reči „sam — čeka" nastala je složenica Samčekinci. Od ovih Samčekinaca su Ivići u varošici Crna Trava i Ivićevi u Todorovskoj mahali, zatim Đorđevići koji su nastanjeni u Beogradu i Smederevu. Crvenkovčani i Žutinčani su sa Kopaonika. Popovčani su potomci čuvenog pop-Stevana koji se iz Bosilegrada doselio ovde pre 370 godina. Iz ove familije je državnik Milentije Popović i njegov brat književnik Miodrag Popović.

Reference

uredi
  1. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  2. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  3. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Spoljašnje veze

uredi