Olonho

серија прича о Јакутима

Olonho (jak. Олоҥхо) je serija priča o Jakutima (Sahi) i jedna od najstarijih epskih umetnosti turkijskih (turskih) naroda. Reč olonho označava ono što je bilo. Izraz se odnosi na čitavu jakutijsku epsku tradiciju, kao i na njen centralni ep, odnosno njegove pojedinačne delove.[1] Olonho je 2008. godine uvršten na listu Nematerijalnog kulturnog nasleđa čovečanstva.[2]

Olonho
Olonho ratnik
Nematerijalno kulturno nasleđe
RegionJakutija, Ruska federacija
Svetska baština Uneska
Unesko oznaka00145
Datum upisa2008

Struktura uredi

Poetske priče, čija je prosečna dužina od 10 do 15.000 stihova, izvode pripovedač i Olonho pevač iz dva dela. Prvi deo je pevanje u stihu koje se smenjuje sa proznim delom sastavljenim od recitacija. Pripovedač, osim dobrih glumačkih i pevačkih sposobnosti, mora biti rečit i majstor pesničke improvizacije. Ep se sastoji od brojnih legendi o drevnim ratnicima, božanstvima, duhovima i životinjama, ali se bavi i savremenim događajima, poput raspada nomadskog društva.[2]

 
Pozorišna predstava zasnovana na epu Olonho

Istorija uredi

Jakutski olonho datira još iz antičkih vremena kada su Jakuti živeli u svojoj bivšoj domovini i bili u kontaktu sa starim precima tursko-mongolskih naroda Altaja i Sajana. U prilog tome ide činjenica da olonho ima sličnu radnju kao epovi ovih naroda, kao i sličnost u strukturi jezika i rečniku.[3]Olonho su prvi put zapisali ruski naučnici u 40-tim godinama 19. veka, ali tek nakon Revolucije osnivač jakutske književnosti Platon Ojunski (rus. Плато́н Ойу́нский) koji je i sam bio narodni pevač, zapisao je i objavio najveće epsko delo olonhoa - Njurgun Botur Siloviti. Nekada je u svakom jakutskom naselju živelo nekoliko olonhosuta koji su pamtili hiljade stihova olonhoa. Znanje stihova se prenosilo usmeno sa generacije na generaciju, kao i umetnost njihovog izvođenja. Narodni pevači su večinu svog slobodnog vremena provodili u učenju i usavršavanju veština.[1]

Njurgun Botur Siloviti uredi

Najpoznatiji ep olonhoa Njurgun Botur Siloviti duži je od Ilijade skoro tri puta i ima radnju koja se odvija u svetu ljudi, svetu duhova i svetu bogova.[1]

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ a b v „Olonho, Odiseja s ruskog sjevera”. Russia beyond. Pristupljeno 17. 10. 2021. 
  2. ^ a b „Olonkho, Yakut heroic epos”. Intangible Cultural Heritage, UNESCO. Pristupljeno 16. 10. 2021. 
  3. ^ „Jakutski herojski ep olonkho nyurgun bootur swift”. Poezdonlin. Pristupljeno 17. 10. 2021.