Opšti izbori u Bosni i Hercegovini 2022.
Opšti izbori u Bosni i Hercegovini biće održani 2. oktobra 2022. godine. Odrediće sastav Predsedništva Bosne i Hercegovine, kao i nacionalne, entitetske i kantonalne vlade.
| ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Rezultati opštih izbora u Bosni i Hercegovini 2022. godine | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Bošnjački član Predsedništva | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Srpski član Predsedništva | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Hrvatski član Predsedništva | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Ovo je spisak stranaka koje su osvojile mandate. Pogledajte potpune rezultate ispod. | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Izbori za Predstavnički dom dele se na dva; jedan za Federaciju Bosne i Hercegovine i jedan za Republiku Srpsku. Na predsedničkim izborima, svaka od tri nacionalne zajednice biraće člana Predsedništva. Aktuelni članovi Predsedništva su Šefik Džaferović (Bošnjak), Milorad Dodik (Srbin) i Željko Komšić (Hrvat). Stranka demokratske akcije trenutno je najveća stranka u Predstavničkom domu sa 8 od 42 mandata.
Pozadina uredi
Na opštim izborima u Bosni i Hercegovini 2018. za nove članove Predsedništva Bosne i Hercegovine izabrani su Šefik Džaferović iz Stranke demokratske akcije (SDA), Milorad Dodik iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Željko Komšić iz Demokratskog fronta (DF), nasledivši Bakira Izetbegovića, Mladena Ivanića i Dragana Čovića.[1] SDA je postala najveća stranka u Predstavničkom domu, osvojivši 9 od 42 mandata.
Bilo je kontroverzi oko izbora hrvatskog člana, jer je Željko Komšić uz pomoć bošnjačkih birača pobedio Dragana Čovića (HDZ BiH), pri čemu je Komšić osvojio prvo mesto gotovo isključivo u opštinama bez hrvatske relativne većine. Rezultat je izazvao proteste Hrvata koji optužuju Bošnjake za preglasavanje i pozivaju na stvaranje vlastitog entiteta ili izborne jedinice. Narednih dana održani su protesti u gradu Mostaru.[2][3] U danima nakon izbora, nekoliko opština sa hrvatskom većinom proglasilo je Komšića personom non grata.[4][5]
Nakon izbora 2018. godine, novi saziv Saveta ministara potvrdio je Predstavnički dom nakon jednogodišnje krize formiranja vlade. Zoran Tegeltija iz SNSD-a imenovan je za predsedavajućeg Saveta ministara 23. decembra 2019. godine.[6]
Tegeltijin saziv podržava koalicija SNSD, Hrvatska demokratska zajednica, SDA, DF i Demokratski narodni savez. Najveća opozicija je koalicija Socijaldemokratske partije, Naše stranke i stranke Narod i pravda. Koalicija Srpske demokratske stranke i Partije demokratskog progresa najveća je opozicija u Republici Srpskoj.
Na sednici Predstavničkog doma održanoj u januaru 2021. godine izglasano je nepoverenje Tegeltiji, zbog loših rezultata tokom svog mandata na mestu predsedavajućeg Saveta ministara, ali je do kraja glasanja bilo je jasno da Tegeltija ostaje na svojoj funkciji.[7] Tri meseca kasnije, 28. aprila, ponovo je izglasano nepoverenje Tegeltiji na sednici Predstavničkog doma, ali je on ponovo ostao na svojoj funkciji.[8]
Izvori sistem uredi
Tri člana Predsedništva biraju se pluralistički. U Republici Srpskoj birači biraju srpskog predstavnika, dok u Federaciji Bosne i Hercegovine biraju bošnjačke i hrvatske članove.[9] Birači registrovani u Federaciji Bosne i Hercegovine mogu glasati za bošnjačkog ili hrvatskog kandidata, ali ne mogu glasati za oba.
42 člana Predstavničkog doma biraju se proporcionalnim izbornim sistemom otvorene liste u dve izborne jedinice, Federaciji Bosne i Hercegovine i Republici Srpskoj.[10] Ove dve izborne jedinice su naknadno podeljene na osam izbornih jedinica.
Kandidati za predsedništvo uredi
Bošnjački član uredi
# | Kandidat | Partija | Ref. | ||
---|---|---|---|---|---|
1 | Bakir Izetbegović | Stranka demokratske akcije | [11] | ||
2 | Mirsad Hadžikadić | Platforma za progres | [12] | ||
3 | Denis Bećirović | Socijaldemokratska partija | [13] |
Hrvatski član uredi
# | Kandidat | Partija | Ref. | ||
---|---|---|---|---|---|
1 | Željko Komšić | Demokratski front | [14] | ||
2 | Borjana Krišto | Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine | [15] |
Srpski član uredi
# | Kandidat | Partija | Ref. | ||
---|---|---|---|---|---|
1 | Željka Cvijanović | Savez nezavisnih socijaldemokrata | [16] | ||
2 | Nenad Nešić | Demokratski narodni savez | [17] | ||
3 | Vojin Mijatović | Socijaldemokratska partija | [18] | ||
4 | Mirko Šarović | Srpska demokratska stranka | [19] | ||
5 | Borislav Bijelić | Partija za život | [20] |
Rezultati uredi
Predsedništvo uredi
Kandidat | Partija | Glasovi | % | |
---|---|---|---|---|
Bošnjački član | ||||
Denis Bećirović | Socijaldemokratska partija | 330.238 | 57,37 | |
Bakir Izetbegović | Stranka demokratske akcije | 214.412 | 37,25 | |
Mirsad Hadžikadić | Platforma za progres | 30.968 | 5,38 | |
Ukupno | 575.618 | 100.00 | ||
Hrvatski član | ||||
Željko Komšić | Demokratski front | 227.540 | 55,80 | |
Borjana Krišto | Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine | 180.255 | 44,20 | |
Ukupno | 407.795 | 100.00 | ||
Srpski član | ||||
Željka Cvijanović | Savez nezavisnih socijaldemokrata | 327.720 | 51,65 | |
Mirko Šarović | Srpska demokratska stranka | 224.912 | 35,45 | |
Vojin Mijatović | Socijaldemokratska partija | 38.655 | 6,09 | |
Nenad Nešić | Demokratski narodni savez | 34.955 | 5,51 | |
Borislav Bijelić | Partija za život | 8.278 | 1,30 | |
Ukupno | 634.520 | 100.00 | ||
Važeći glasovi | 1.617.933 | 93,35 | ||
Nevažeći glasovi | 46.902 | 2,71 | ||
Prazni glasovi | 68.371 | 3,94 | ||
Ukupno glasova | 1.733.206 | 100.00 | ||
Registrovani birači/izlaznost | 3.368.666 | 51,45 | ||
Izvor: [21] |
Reference uredi
- ^ Er. M. (8. 10. 2018). „CIK ponovo potvrdio: Džaferović, Dodik i Komšić novi članovi Predsjedništva BiH” (na jeziku: Bosnian). Klix.ba. Pristupljeno 8. 10. 2018.
- ^ Editorial, Reuters (12. 10. 2018). „Croats protest against election of moderate in Bosnia's presidency”. Reuters.
- ^ Mladen Lakic (2013-05-03). „Bosnian Croats Protest Against Komsic's Election Victory”. Balkan Insight. Pristupljeno 2018-10-14.
- ^ „I Čitluk prekrižio Komšića”.
- ^ „STUDENTI SVEUČILIŠTA U MOSTARU KOMŠIĆA PROGLASILI NEPOŽELJNIM 'Takve nas stvari ne zanimaju od nekoga tko se lažno predstavlja kao Hrvat' - Jutarnji List”. Jutarnji.hr. Reuters. 2018-10-09. Pristupljeno 2018-10-14.
- ^ Er.M. (23. 12. 2019). „Počela sjednica o imenovanju Vijeća ministara BiH” (na jeziku: bošnjački). Klix.ba. Pristupljeno 23. 12. 2019.
- ^ I.Č. (11. 1. 2021). „Vijeće ministara za sada neće biti smijenjeno, nema većine u Parlamentu BiH” (na jeziku: bošnjački). Klix.ba. Pristupljeno 11. 1. 2021.
- ^ D.Be. (28. 4. 2021). „Parlamentarci nisu podržali smjenu Zorana Tegeltije zbog slabih rezultata rada” (na jeziku: bošnjački). Klix.ba. Pristupljeno 28. 4. 2021.
- ^ Maja Sahadžic (2009) The Electoral System of Bosnia and Herzegovina: A Short Review of Political Matter and/or Technical Perplexion Contemporary Issues, Vol. 2, No. 1
- ^ Electoral System IPU
- ^ N.Š. (5. 7. 2021). „Izetbegović najavio kandidaturu za Predsjedništvo: Sumnjam da Konaković ima hrabrost ući u utrku, sa Radončićem i Zvizdićem ne bi bilo dosadno” (na jeziku: bošnjački). oslobodjenje.ba. Arhivirano iz originala 5. 7. 2021. g. Pristupljeno 5. 7. 2021.
- ^ D.Be. (9. 12. 2021). „Potvrđena prva kandidatura za Predsjedništvo BiH, Mirsad Hadžikadić kreće u utrku” (na jeziku: bošnjački). Klix.ba. Arhivirano iz originala 9. 12. 2021. g. Pristupljeno 9. 12. 2021.
- ^ G.M. (21. 5. 2022). „Denis Bećirović zvanično kandidat opozicije za člana Predsjedništva BiH” (na jeziku: bošnjački). Klix.ba. Arhivirano iz originala 21. 5. 2022. g. Pristupljeno 21. 5. 2022.
- ^ D. Be. (8. 5. 2022). „Željko Komšić će se ponovo kandidovati za Predsjedništvo BiH: Moram, ne mogu stati” (na jeziku: bošnjački). Klix.ba. Arhivirano iz originala 8. 5. 2022. g. Pristupljeno 8. 5. 2022.
- ^ „Čović odustao, Borjana Krišto kandidat za člana Predsjedništva BiH?” (na jeziku: hrvatski). n1info.ba. 29. 6. 2022. Arhivirano iz originala 29. 6. 2022. g. Pristupljeno 29. 6. 2022.
- ^ E.Ć. (1. 7. 2022). „SNSD šalje Cvijanović u utrku za člana Predsjedništva BiH, Dodik kandidat za predsjednika RS” (na jeziku: bošnjački). avaz.ba. Arhivirano iz originala 1. 7. 2022. g. Pristupljeno 1. 7. 2022.
- ^ „Kandidati za Predsjedništvo BiH i predsjednika RS-a: Neka imena već poznata, ostali vagaju, pregovaraju” [Candidates for the Presidency of BiH and the President of RS: Some names are already known, others are weighing, negotiating]. Faktor (na jeziku: bošnjački). 17. 5. 2022. Arhivirano iz originala 17. 5. 2022. g. Pristupljeno 19. 5. 2022.
- ^ V.K. (10. 6. 2022). „Vojin Mijatović i zvanično kandidat SDP-a za Predsjedništvo BiH, planira pobijediti Dodika” (na jeziku: bošnjački). Klix.ba. Arhivirano iz originala 10. 6. 2022. g. Pristupljeno 10. 6. 2022.
- ^ M.G. (23. 6. 2022). „Mirko Šarović je kandidat SDS-a za Predsjedništvo BiH” (na jeziku: bošnjački). Klix.ba. Arhivirano iz originala 4. 10. 2022. g. Pristupljeno 23. 6. 2022.
- ^ „PRIPREME ZA IZBORE: Objavljene kompletne kandidatske liste, evo ko je sve u "izbornoj trci"” (na jeziku: srpski). Novosti. 5. 8. 2022. Arhivirano iz originala 9. 9. 2022. g. Pristupljeno 9. 9. 2022.
- ^ „Central Electoral Commission B&H”. www,izbori,ba. Pristupljeno 2024-02-19.