Osiguravajuća društva u Srbiji

Prema Zakonu o osiguranju, organizacione forme za obavljanje delatnosti osiguranja i pružanja usluga u osiguranju su: akcionarsko društvo za osiguranje, društvo za uzajamno osiguranje, društvo za posredovanje i zastupanje u osiguranju i agencija za poslove pružanja drugih usluga u osiguranju.[1] Društva za osiguranje mogu obavljati samo one poslove osiguranja za koje su dobila dozvolu Narodne banke Srbije. Društvo za osiguranje dužno je da obezbeđuje likvidnost i da blagovremeno isplaćuje štete i druge obaveze društva. Radi obezbeđivanja trajnog izvršavanja obaveza, društvo mora imati garantnu rezervu koju čine:

  1. osnovni kapital
  2. rezerve iz dobiti i rezerve utvrđene aktima društva
  3. neraspoređena dobit iz prethodnih godina do 50%
  4. deo neraspoređene dobiti iz tekuće godine do 50%
  5. revalorizacione rezerve

Društvo za osiguranje je dužno da obezbedi internu reviziju, koja je samostalna i nezavisna u obavljanju svojih poslova. Ova revizija za svoj rad odgovara neposredno nadzornom odboru društva. Interna revizija društva za osiguranje sprovodi stalnu kontrolu svih aktivnosti iz poslovanja društva.

Nadzor nad obavljanjem delatnosti društva za osiguranje vrši Narodna banka Srbije, prvenstveno u cilju zaštite interesa osiguranika i drugih korisnika osiguranja. Podaci o poslovanju društava za osiguranje mogu se pregledati na sajtu Narodne banke Srbije u delu o Nadzoru osiguranja. Tu se takođe mogu naći informacije o učesnicima na tržištu osiguranja, o obavljanju delatnosti osiguranja, izveštaji o poslovima nadzora nad obavljanjem delatnosti osiguranja. Pored ovoga, moguće je i elektronsko dostavljanje podataka.

Akcionarsko društvo za osiguranje uredi

Akcionarsko društvo za osiguranje osnivaju najmanje dva pravna odnosno fizička lica. Ovo društvo mogu osnovati i strana i pravna fizička lica. Osnovni kapital akcionarskog društva za osiguranje čine ulozi osnivača, odnosno početni fond sigurnosti i druga sredstva. početni fond sigurnosti može biti samo u novcu, dok druga sredstva mogu biti pokretne i nepokretne stvari, novčana sredstva koja nisu u početnom fondu sigurnosti, hartije od vrednosti i druga prava. akcionarsko društvo za osiguranje je dužno da u svakom momentu poseduje minimalan propisani novčani kapital. Akcije ovog društva mogu glasiti samo na ime. Ovo društvo se osniva po sistemu dozvole koju daje Narodna banka Srbije. Organi društva su: skupština, uprava i nadzorni odbor. Saglasnost na izbor za člana uprave daje Narodna banka Srbije, u protivnom, izbor je ništavan. Funkcije ovih organa identične su funkcijama istih organa privrednog društva organizovanog kao akcionarsko društvo, uz specifičnosti vezane za prirodu delatnosti ovih društava i kontrolna ovlašćenja Narodne banke Srbije. Poslovanje akcionarskog društva za osiguranje regulisano je članovima 26.-59. Zakona o osiguranju.

Društvo za uzajamno osiguranje uredi

Društvo za uzajamno osiguranje je pravno lice koje obavlja delatnost osiguranja u interesu svojih članova, po principu uzajamnosti i solidarnosti. Ovo društvo mogu osnovati i pravna i fizička lica. Osnovni kapital ovog društva čine ulozi osnivača, odnosno, početni fond sigurnosti i druga sredstva. Početni fond sigurnosti može biti samo u novcu, dok druga sredstva mogu biti pokretne i nepokretne stvari, novčana sredstva koja nisu u početnom fondu sigurnosti, hartije od vrednosti i druga prava. Društvo za uzajamno osiguranje se osniva po istom postupku kao i akcionarsko društvo za osiguranje. Organi društva su : skupština, upravni odbor, direktor i nadzorni odbor. Društvo za uzajamno osiguranje može biti osnovano kao društvo sa neograničenim doprinosom, kada može od svakog člana zahtevati uplatu dodatnog doprinosa potrebnog za izmirenje nepokrivenih šteta i ostalih rashoda, bez ograničenja, ili može biti osnovano kao društvo sa ograničenim doprinosom, kada se može od svakog člana zahtevati uplata dodatnog doprinosa koji nije veći od njegovog prethodno uplaćenog doprinosa. Poslovanje ovog društva regulisano je članovima 60—71. Zakona o osiguranju.

Društva za posredovanje i zastupanje u osiguranju uredi

Poslove posredovanja u osiguranju, kao jedinu delatnost, obavlja društvo za posredovanje u osiguranju koje je dobilo dozvolu Narodne banke Srbije za te poslove. Poslovno ime društva za posredovanje u osiguranju mora sadržati oznaku delatnosti. Ovo društvo se može osnovati u formi akcionarskog društva ili u formi društva sa ograničenom odgovornošću. Poslove zastupanja u osiguranju obavlja preduzetnik - fizičko lice ili društvo za poslove zastupanja u osiguranju, po dobijanju dozvole za obavljanje ovih poslova od Narodne banke Srbije. u trećem delu Zakona o osiguranju, članovi 73—99, regulisano je poslovanje društava za posredovanje i zastupanje u osiguranju. Primeri posredovanja i zastupanja u osiguranju u Srbiji su Banka Inteza Beograd, zahvaljujući saradnji sa Delta đenerali osiguranjem, zatim Kredit Agrikol banka i drugi.

Agencija za poslove pružanja drugih usluga u osiguranju uredi

Agencija za poslove pružanja drugih usluga u osiguranju jeste pravno lice koje obavlja poslove pružanja drugih usluga u osiguranju radi sticanja dobiti. Agencija se osniva kao akcionarsko društvo ili društvo sa ograničenom odgovornošću. Ako se agencija osniva kao akcionarsko društvo, novčani deo osnovnog kapitala ne može biti manji od 25.000 evra u dinarskoj protivvrednosti po srednjem kursu Narodne banke Srbije na dan uplate. Ako se agencija osniva kao društvo s ograničenom odgovornošću, novčani deo osnovnog kapitala ne može biti manji od 12.500 evra u dinarskoj protivvrednosti po srednjem kursu Narodne banke Srbije na dan uplate. Agencija može obavljati poslove osiguranja, posredovanja i zastupanja u osiguranju. Osniva se po istom sistemu kao i društvo za posredovanje u osiguranju. Agencija za pružanje drugih usluga u osiguranju je pravno lice koje obavlja poslove utvrđivanja i procene rizika i šteta, posredovanja radi prodaje i prodaju ostataka osiguranih oštećenih stvari i poslove pružanja drugih intelektualnih i tehničkih usluga u vezi sa poslovima osiguranja. U četvrtom delu Zakona o osiguranju, članovi 100.-105., regulisano je poslovanje ovih agencija.

Reference uredi

  1. ^ Mirko S. Vasiljević, Kompanijsko pravo, Beograd, 2005.

Literatura uredi

Spoljašnje veze uredi