Panamska prevlaka (engl. Isthmus of Panama, šp. Istmo de Panamá), zemljouz koji spaja Severnu i Južnu Ameriku. Istorijski je poznata i pod nazivom Darijenski zemljouz (šp. Istmo de Darién). Nalazi se između Karipskog mora na severu i Tihog okeana na jugu, koji su od 1914. povezani Panamskim kanalom. Ima ogroman saobraćajni i strategijski značaj.[1]

Panamska prevlaka.

Istorija uredi

 
Ekspedicija Vaska Nunjeza de Balboe, koja je otkrila Tihi okean 1513. godine. Crvena linija označava putovanje do okeana, a plava povratak.

Panamsku prevlaku je otkrio Kristifor Kolumbo tražeći pomorski prolaz za Indiju prilikom svog četvrtog putovanja (1502), a prvi ju je istražio i prešao španski konkistador Vasko Nunjez de Balboa 1513. godine, otkrivši tako najkraći kopneni put između Atlantskog i Tihog okeana.[2][3] Nakon kolonizacije Paname koju je sproveo Pedrarijas Davila (1514-1530), ova oblast postala je baza za osvajanje kraljevine Inka (1531) i relejna stanica za pomorsku trgovinu između Azije, Južne Amerike i Španije.[1][4]

Geografija uredi

Reljef uredi

Panamsku prevlaku čine istočna i zapadna planinska regija između kojih je ravnica obrasla prašumom, i plodna ravnica uz morsku obalu.[1]

Klima uredi

Panamska prevlaka nalazi se u ekvatorijalnom pojasu, sa toplom i vlažnom ekvatorijalnom klimom preko cele godine, sa godišnjom oscilacijom temperature između 24 i 32°C, uz skoro stalnu vlažnost između 70 i 90%.[5]

Izvori uredi

  1. ^ a b v Velika Tematska Enciklopedija Larousse (I tom). Beograd: Mono&Manana. 2005. str. 682. ISBN 9788678040184. 
  2. ^ Djurant, Vil (2000). REFORMACIJA: istorija evropske civilizacije od Viklifa do Kalvina 1300-1564. Beograd: Narodna knjiga - Alfa. str. 259—261. 
  3. ^ Živojinović, Dragoljub B. (1985). ISTORIJA EVROPE: USPON EVROPE 1450-1789. Novi Sad: Matica Srpska. str. 43. 
  4. ^ Blek, Džeremi (2006). ENCIKLOPEDIJSKI ISTORIJSKI ATLAS SVETA. Prevod: Adamović-Kulenović, Marina; Savić, Jelena; Kosovac, Jelena; Todorović, Ksenija. Beograd: MONO&MAÑANA. str. 118—120. ISBN 86-7804-042-4. 
  5. ^ Velika Tematska Enciklopedija Larousse (I tom). Beograd: Mono&Manana. 2005. str. 55. ISBN 9788678040184.