Paprika (rod)
Paprika je rod biljaka iz familije pomoćnica (Solanaceae). Prirodni areal rasprostranjenja paprike su Centralna i Južna Amerika (biogeografsko carstvo Neotropis), ali se usled ekonomskog značaja i upotrebe u ishrani ljudi paprika danas uzgaja u čitavom svetu. Na prostoru Balkana je najpoznatija i najznačajnija vrsta Capsicum annuum, koja je u Evropu stigla preko Španije u 16. veku.
| Paprika | |
|---|---|
| |
| Paprika — stablo, cvet, plod, seme | |
Naučna klasifikacija 
| |
| Carstvo: | Plantae |
| Kladus: | Tracheophytes |
| Kladus: | Angiospermae |
| Kladus: | Eudicotidae |
| Kladus: | Asterids |
| Red: | Solanales |
| Porodica: | Solanaceae |
| Pleme: | Capsiceae |
| Rod: | Capsicum L. |
Paprika se koristi kao povrće, začin i lek. Koristi se sveža, konzervirana (turšija), suva ili suva mlevena (ili „tucana“).
Rod paprika obuhvata jednogodišnje biljke, visine do 1 m. Listovi paprike su jajasti sa zašiljenim vrhom. Cveta u maju, a cvetovi su beli, crveni, svetložuti ili ljubičasti. Plod je kupast ili loptast. Miris i ukus ploda (blag, sladak do papreno ljut) zavisi od sorte i zrelosti. Duž nerava postoje žlezde koje sintetišu alkaloid kapsaicin („odgovoran“ za ljutinu i lekovitost paprike). Osnovni broj hromozoma je x=12[1].
Imena paprike
urediPostoji mnoštvo imena za plod pojedinih sorti paprike. Najpoznatija su paprika, pfeferoni, čili. Čili je naziv za nekoliko vrsta i sorti paprike koje se na teritoriji Meksika uzgajaju još od 3000. godine p. n. e.[2]
Sistematika i geografija roda
urediRod Capsicum obuhvata oko 25 vrsta. Postoji pretpostavka da je broj vrsta još veći i da će se detaljnijim istraživanjima Neotropisa opisati i nove vrste.[3] Jedan od problema klasifikovanja vrsta unutar roda je pitanje srodnosti tri od ukupno četiri gajene vrste (Capsicum annuum, Capsicum frutescens i Capsicum chinense). Pojedini autori ih smatraju odvojenim sestrinskim vrstama[3], dok Pickersgill[4] smatra da je status posebnih vrsta nelegitiman.
| Naučno ime vrste | Rasprostranjenje |
|---|---|
| C. annuum L., 1753 | Severna Kolumbija i južni deo SAD |
| C. baccatum L., 1767 | Argentina, Bolivija, Brazil, Paragvaj, Peru |
| C. buforum Hunz., 1969 | Brazil |
| C. campylopodium Sendt., 1846 | jug Brazila |
| C. cardenasii Heiser & Smith, 1958 | Bolivija |
| C. chacoense Hunz., 1950 | Argentina, Bolivija, Paragvaj |
| C. chinense Jacq., 1777 | ceo Neotropis |
| C. coccineum (Rusby) Hunz., 1956 | Bolivija, Peru |
| C. cornutum (Hiern) Hunz., 1956 | jug Brazila |
| C. dimorphum (Miers) O.K., 1891 | Kolumbija |
| C. dusenii Bitter, 1920 | jugoistok Brazila |
| C. eximium Hunz., 1950 | Argentina, Bolivija |
| C. friburgense Barboza & Bianchetti, 2005 | Brazil |
| C. galapagoensis Hunz., 1956 | Ekvador |
| C. geminifolium (Dammer) Hunz., 1956 | Kolumbija, Ekvador |
| C. hookerianum (Miers) O.K., 1891 | Ekvador |
| C. hunzikerianum Barboza & Bianchetti, 2005 | Brazil |
| C. lanceolatum (Greenm.) Morton & Standley, 1940 | Meksiko, Gvatemala |
| C. leptopodum (Dunal) O.K., 1891 | Brazil |
| C. minutiflorum (Rusby) Hunz., 1956 | Argentina, Bolivija, Paragvaj |
| C. mirabile Mart ex. Sendt, 1846 | jug Brazila |
| C. parvifolium Sendt., 1846 | Kolumbija, severoistok Brazila, Venecuela |
| C. pereirae Barboza & Bianchetti, 2005 | Brazil |
| C. praetermissum Heiser & Smith, 1956 | jug Brazila |
| C. pubescens Ruiz & Pav., 1794 | ceo Neotropis |
| C. scolnikianum Hunz., 1961 | Peru |
| C. schottianum Sendt., 1846 | Argentina, jug Brazila, jugoistok Paragvaja |
| C. tovarii Eshbaugh, Smith & Nickrent, 1983 | Peru |
| C. villosum Sendt., 1846 | jug Brazila ., Sever Argentine |
Reference
uredi
Mediji na Ostavi
Podaci na Vikipodacima
Taksonomija na Vikivrstama- ^ Csilléry, G. Pepper taxonomy and the botanical description of the species. Acta Agronomica Hungarica 54 (2):151-166.
- ^ Gil-Jurado, A. T., Il senso del chile e del piccante: dalla traduzione culturale alla rappresentazione visiva in (G. Manetti, ed.), Semiofood: Communication and Culture of Meal, Centro Scientifico Editore, Torino, Italy, 2006:34-58
- ^ a b Eshbaugh, W.H. 1993. Peppers: History and Exploitation of a Serendipitous New Crop Discovery. In: Janick, J. & Simon, J.E. (Ed.) New Crops, pp 132-139. Wiley: New York. Online Version, Pristupljeno 17. 4. 2013.
- ^ Pickersgill, B. 1988. The genus Capsicum: a multidisciplinary approach to the taxonomy of cultivated and wild plants. Biol. Zentralbl. 107 (4): 381-389