Паун

Paun
	Mužjak indijskog pauna
	Paun sa Ohrida
Naučna klasifikacija
Carstvo:	Animalia
Tip:	Chordata
Klasa:	Aves
Red:	Galliformes
Porodica:	Phasianidae
Rod:	Pavo; Linnaeus, 1758
Vrste
	Pavo cristatus — indijski paun; Pavo muticus — nemi paun

Paun (lat. Pavo) je rod ptica iz porodice fazana (lat. Phasianidae).

Vrste

U ovom rodu se nalaze dve vrste:

Indijski (plavi) paun (Pavo cristatus)

Indijski paun prirodno naseljava Indijski potkontinent. Ima predivan rep od dugih pera sa okastim šarama koja širi sjajnu plavu glavu i vrat, dok se udvara ženki. Ženka (paunica) je smeđe boje i nema raskošno perje.

Hranu nalaze na tlu. Jedu insekte, voće i Seme.

Nemi (zeleni) paun (Pavo muticus)

Ovi pauni žive dalje na istoku, od Burme do Jave.

I paun i paunica su zelene boje sa bronzanim šarama od ćube do repa. Krila su im tirkizne i crne boje.

Izumrle vrste

Pavo bravardi (rani – kasni Pliocen)
Gallus aesculapii (kasni Miocen – rani Pliocen, Grčka) možda pripada rodu paun (Pavo)

U Pliocenu su na Balkanskom poluostrvu paunovi (Pavo bravardi) živeli zajedno sa snežnicama (Lagopus).^[1] Paunovi su bili rasprostranjeni na Balkanskom poluostrvu do kraja Pliocena.^[2]

Galerija

Vidi još

Reference

^ Boev, Z. 1998. Peafowls (g. Pavo Linnaeus, 1758) and Ptarmigans (g. Lagopus Brisson, 1760): an unique coexistance in North Bulgaria over 3 m. y. ago. - Biogeographia, Nuova Serie, Siena, 19 – 1997: 219-222.
^ Boev, Z. 2002. Fossil record and disappearance of peafowl (Pavo Linnaeus) from the Balkan Peninsula and Europe (Aves: Phasianidae). – Historia naturalis bulgarica, 14: 109-115.

Literatura

„Velika enciklopedija životinja” Mihalj Mikeš (2001), ISBN 86-489-0303-3

Spoljašnje veze

[1] Boev, Z. 1998. Peafowls (g. Pavo Linnaeus, 1758) and Ptarmigans (g. Lagopus Brisson, 1760): an unique coexistance in North Bulgaria over 3 m. y. ago. - Biogeographia, Nuova Serie, Siena, 19 – 1997: 219-222.

[2] Boev, Z. 2002. Fossil record and disappearance of peafowl (Pavo Linnaeus) from the Balkan Peninsula and Europe (Aves: Phasianidae). – Historia naturalis bulgarica, 14: 109-115.

[1]

[2]