Pećina u klisuri Korenatac je pećina koja se nalazi kod sela Gornje Kamenice, opština Knjaževac, poznata je kao vrelska pećina dužine 218 m. Sastoji se iz više pećinskih kanala u različitim nivioima i dvoranama u kojima je bilo značajnog obrušavanja. Pećina Korenatac je aktivna, vrelska pećina čiji se ulaz nalazi na izlazu Trgoviškog Timoka iz klisure po kojoj je i pećina dobila ime. Pećinski ulaz se nalazi ispod magistralnog puta Knjaževac-Kalna-Pirot, a može mu se pristupiti sporednim, makadamskim putem za Kalnu. Ulaz u pećinu Korenatac leži na 330m nadmorske visine, na desnoj  strani u nivou Trgoviškog Timoka, u klisuri Korenatac. Klisura je duga 5,5 km, i počinje nakon erozionog proširenja Trgoviškog Timoka u kotlini u kojoj je naselje Kalna. Geološka građa okoline pećine je veoma raznovrsna i složena.Desna strana sliva Trgoviškog Timoka izgrađena je od paleozojskih škriljaca i permskih peščara.Nizovodno od Kalne, ka Gornjoj Kamenici, nalazi se uska zona baremskih masivnih i bankovitih krečnjaka, sa desne dolinske strane, i zona aptskih krečnjaka, sa leve strane.[1]

Pećina Korenatac

Istraživanje

uredi

Preliminarna istraživanja pećine Korenatac, ukazuje na to da se radi o aktivnoj vrelskog pećini razvijenoj na najmanje tri nivoa koje izdvajamo kao zasebne morfološke celine. Prva celina, odnosno prvi nivo pećinskih kanala, predstavlja nivo kraške izdani, odnosno nivo voda koje se pojavljuje u ulaznom delu pećine. Druga celina je uglavnom predstavljena suvim veznim kanalima i dvoranama u kojima je bilo značajnog obrušavanja blokova sa tavanice i koja je na nekoliko mesta povezana sa prvom, potopljenom zonom. Ulaz u pećinu Korenatac je nepravilnog trepezoidnog oblika, širine 7m. Na ulazu u pećinu formirano je manje jezero iz kojeg voda otiče ka koritu Trgoviškog Timoka. Nakon prelaska jezera iza brane, dolazi se u proširenje koje predstavlja glavni pećinski kanal u ovom delu pećine, prosečne širine 3-4 a visine do 4 m. [2]

Reference

uredi
  1. ^ Grčić, Mirko (2019). Knjaževački kraj- potencijali, stanje i perspektive razvoja. Knjaževac: Narodna bivblioteka „Njegoš". ISBN 978-86-87537-99-6. 
  2. ^ „Knjaževačkim krajem”. Narodna biblioteka "Njegoš" - Knjaževac (na jeziku: srpski). Pristupljeno 19. 12. 2019. 

Spoljašnje veze

uredi