Pećina Obod je pećina koja se nalazi u Republici Srpskoj. To je najznačajniji hidrološki objekat Fatničkog polja. Nalazi se u sjevernom dijelu polja, u neposrednoj bliѕini puta Bileća - Berkovići, na 476 metara apsolutne visine.

Prvi detaljniji morfološki opis pećine potiče od Jovana Cvijića, poslije njegove ekskurzije 1897. godine, tokom koje je u Fatničkom i Dabarskom polju proveo nekoliko dana u istraživanjima. Rezultate je objavio 1900. godine u djelu ,,Kraška polja zapadne Bosne i Hercegovine".

Detanjna speleološka istrađivanja preduzeli su 1964. godine speleolozi SD Narodne Republike Bosne i Hercegovine, za potrebe Hidtrosistema Trebišnjica. Istraživanja su izvedena u cilju određivanja pregradnog mjesta za zatvaranje Oboda, umjeravanja poplavnih voda direktnim podzemnim putem prema vrelima Trebišnjice i formiranja uzvodne akumulacije u Cerničkom polju. Pokušaj zatvaranja Oboda betonskim čepom 1964. godine je završen neuspješno. Morfološki, jama se sastoji od ulazne dvorane, uzvodnog podzemnog kanala kojim vode dotiču iz pravca Fatačkog i Cerničkog polja i nizvodnog kanala koji odvodi vode prema vrelima Trebišnjice. Po hirdološkoj funkciji, Obod je estavela. Višak vode koji ne mogu da prime podzemni kanali, u periodu od kasne jeseni do ranog proljeća, izlije se i plavi Fatničko polje. Kada se počnu povlačiti vode periodskog jezera, tada podzemni kanali primaju vode u podzemlje. Dno ulazne dvorane je ispunjeno uglačanim valuticama krečnjaka transportovanim podzemnim putem. Podzemni kanal je ispunjen blokovima stijena, valuticama i glinom. Na krajevima kanala nalaze se dva stalna jezera. To je i najniža tačka Oboda, 45 metara ispod nivoa ulaza.

Vidi još uredi

Literatura uredi

  • Goran Dujaković, Pećine i jame Republike Srpske, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Srpsko Sarajevo, 2004.