Podzol potiče od ruske reči zola - pepeo, čime se ističe pepeljasta boja, karakterističnog E horizonta. To je rasprostranjeno šumsko zemljište u severnom području evroazijskog kopna (Skandinaviji i iznad linije Moskva-Irkutsk) i Severne Amerike (Kanada). U Srbiji, podzol je lokalnog rasprostranjenja, u višim planinskim regionima iznad 900 m nadmorske visine. Podzol je zemljište hladne i vlažne kline, sa srednjom godišnjom temperaturom ispod 7 stepeni. Matične stene na kojima se obrazuju podzoli su kvarcni peščari, peskovi, kvarciti, kisele eruptivne stene, škriljci. Prirodnu vegetaciju čine četinarske šume, ali se podzoli obrazuju i pod listopadnom šumom bukve i breze, sa mahovinom, papratima i borovnicom u prizemlju. Ceo profil ima kiselu reakciju, a sadržaj humusa dostiže i do 4% u B horizontu.

Pedološki profil podzola

Literatura uredi

  • Prof. dr. N. S. Miljković, Novi Sad, Osnovi pedologije (1996)

Vidi još uredi