Poznanjska velika kneževina

Poznanjska Velika Kneževina (1815—1871) bila je deo Varšavskog vojvodstva pripojen Pruskoj na Bečkom kongresu 1815.

Podela Varšavskog vojvodstva uredi

Početkom 1813. ruske trupe su, goneći Napoleonovu armiju na povlačenju iz Rusije, okupirale Varšavsko vojvodstvo. Ruski car Aleksandar pokušao je da tu teritoriju trajno priključi Rusiji, ali je na Bečkom kongresu 1815. primoran od Austrije i Velike Vritanije da prihvati novu podelu Poljske: Pruskoj je pripojen severozapadni deo Varšavskog Vojvodstva, Velika Kneževina Poznanj, i slobodni grad Gdanjsk. Krakov sa okolinom postao je Krakovska Republika, pod protektoratom Rusije, Austrije i Pruske, dok je preostali deo (oko 4/5 teritorije-130.000 km² ) postao Kraljevina Poljska (Kongresna Poljska) u sastavu Rusije.[1]

Istorija uredi

Kneževina Poznanj, nekadašnja Velikopoljska, bila je polu-autonomna pokrajina u Pruskoj, sa sopstvenom skupštinom i ustanovama. Poljski ustanak iz 1830. nije zahvatio pruske oblasti, i kneževina je primila mnoge izbeglice iz Rusije nakon ustanka. Progoni katolika i germanizacija Poljaka ojačali su nakon buđenja nemačkog nacionalizma. Zato je marta 1848, nakon revolucije u Parizu, izbio ustanak seljaka protiv Pruske pod parolom nacionalnog i klasnog oslobođelja: ustanici su okupili oko 10.000 boraca i u više bitaka porazili prusku vojsku, a pobuna se proširila i na Galiciju (u Austriji), pre nego što je ugušena. [1]

Poljska autonomija, iako samo formalna, ukinuta je prilikom ujedinjenja Nemačke 1871. Nemački jezik bio je obavezan u školama od početka pruske okupacije, ali je 1876. upotreba Poljskog jezika zakonom zabranjena, a od 1886. pruska Komisija za kolonizaciju prinudno je otkupila zemlju većine poljskih zemljoposednika.[2]

Reference uredi

  1. ^ a b Gažević 1974, str. 100–101
  2. ^ Zamoyski 1988, str. 391–393

Literatura uredi