Politička sociologija

Politička sociologija je naučna disciplina čiji je predmet odnos politike, države i društva.

Polje izučavanja uredi

Četiri osnovna polja tradicionalne političke sociologije su:

  1. društveno politički razvoj moderne države;
  2. Pitanje "Ko vlada?" Kako društvene nejednakosti između grupa (klasa, rasa, rod itd.) determinišu ili utiču na politiku;[1]
  3. Kako javno mnjenje, ideologija, ličnosti, društveni pokreti i vaninstitucionaln politički tokovi utiču na formalnu politiku;
  4. Odnosi moći između i unutar društvenih grupa (npr. porodica, radnog mesta, organizacija, birokratije, medija).[2]

Drugim rečima, politička sociologija se tradicionalno bavila time kako društveni tokovi, društvena dinamika i strukture dominacija utiču na formalno političke procese kao i time kako različite društvene snage utiču na formiranje politike.[3]

Osnovni teorijski pristupi uredi

U političkoj sociologiji možemo razlikovati tri osnovna teorijska pristupa: pluralizam, teoriju elita i klasnu analizu (koja se poklapa sa marksističkom analizom).[4]

Pluralizam vidi politiku najpre kao polje nadmetanja mnoštva interesnih grupa.
Teorija elita se ponekad naziva i državo-centrični pristup. Ona objašnjava šta država čini uzimajuću u obzir ograničenja koja postavljaju formalne organizacije, polu-autonomni državni službenici, i interese koji proizilaze iz države kao jedinstvene organizacije koja koncentriše moć. Vodeća predstavnica ovakvog shvatanja države je Teda Skopol (Theda Skocpol).
Klasna teorija u političkoj sociologiji naglašava političku moć kapitalističke klase.[5] IMOže se podeliti u dva dela. Jedan je "instrumentalistički" ili pristup "struktura moći", a drugi je strukturalno-funkcionalistički pristup. Pristup struktura moći se fokusira na pitanje "Ko vlada?" a poznat predstavnik je Vilijem Domhof (G. William Domhoff). Strukturalni pristup nagalašava način na koji kapitalistička ekonomija funcioniše; dopuštajući država da utiče samo na određen način i u određenoj količini. Predstavnici ovakvog shvatanja su Nikos Pulancas i Bob Jesop (Nicos Poulantzas, Bob Jessop).

Istorija političke sociologije i savremena politička sociologija uredi

Teorijski temelji političke sociologije nastali su u okviru renesansne republikanske tradicije i teorije društvenog ugovora. Osnivači moderne političke sociologije su Karl Marks i Maks Veber.

Savremeni razvoj političke sociologije izražava se u nekoliko osnovnih tematskih područja: teorije političke moći, teorije interesa i društvenih pokreta.

Ovakav razvoj delimično je rezultat sve veće složenosti društvenih odnosa, organizovanja društvenih pokreta i relativnog slabljenja države kao posledica globalizacije. Ipak, najvećim delom, to je rezultat radikalno novog promišljanja društvene teorije uopšte. Ona je sad podjednako fokusirana i na mikropitanja (kao što su formiranje identiteta u socijalnoj interakciji, politika znanja, i efekti osporavanja značenja struktura) i na makro pitanja (kao što su zauzimanje i kontrola državne moći). Glavni uticaji ovde su: Stjuart Hol (Stuart Hall), post-strukturalizam (Mišel Fuko, Džudit Batler), pragmatizam (Luc Boltanski), teorija strukturacije (Anthony Giddens), i kulturna sociologija (Jeffrey C. Alexander).

Literatura uredi

  • V. Goati: Politička sociologija, Beograd, 1979.
  • V. Pavlović: Društveni pokreti i promene, Beograd, 2003.
  • N. Kejt: Savremene politička sociologija, Beograd, 2006.

Reference uredi

  1. ^ Domhoff G. William. Power Structure Research and the hope for Democracy. Adam Schneider, April 2005. Web Retrieved 29 Sept. 2009. From: <http://www.polycola.com/search.php?stypes=&eng1=yahoo&eng2=google&st=Web&q=three+major+theoretical+frameworks+are+elite+pluralism+and+managerial+theory Arhivirano na sajtu Wayback Machine (15. jul 2011).>
  2. ^ Buzzell,Timothy, Betty A. Dobratz,and Lisa K. Waldner."The Politics of Social Inequality." 14 Mar. 2001. Web. 29 Sept 2009. From: <http://books.emeraldinsight.com/display.asp?K=9780762307562 Arhivirano 2012-07-09 na sajtu Archive.today>
  3. ^ Nachtigal M. Paul."Political Trends Affecting Nonmetropolitan America." Journal of Research in Rural Education Vol.10 (1994):161–166. Print. From: <http://www.jrre.psu.edu/articles/v10,n3,p161-166,Nachtigal.pdf Arhivirano na sajtu Wayback Machine (30. oktobar 2013)>
  4. ^ Bentley, Peter, Arnold Rose, Talcott Parsons, and Neil Smelser. "Political Sociological Theories:Theories of the State and Power." 16 Jan. 2003. Web. 28 Sept 2009 from: <http://stmarys.ca/~evanderveen/wvdv/political_sociology/political_sociological_theories.htm Arhivirano na sajtu Wayback Machine (12. decembar 2009)>
  5. ^ Lewis A. Coser. Masters of sociological Thought.Class Theory 1977: 48–50. Web. Retrieved 29 Sept 2009 from <http://www.polycola.com/search.php?stypes=&eng1=yahoo&eng2=google&st=Web&q=social+class+theory+emerged+when Arhivirano na sajtu Wayback Machine (15. jul 2011)>