Period razvoja međunarodnih odnosa posle Drugog svetskog rata koji je označio krajnju zaoštrenost u odnosima između velikih sila, naziva se Hladni rat. U njegovoj osnovi stajali su suprotstavljeni odnosi između SAD i SSSR, kao i uspostavljanje socijalističkog poretka u Istočnoj Evropi. Stalno je postojala opasnost od izbijanja novog rata svetskih razmera. Zapravo, Hladni rat je sprovođenje politike sa „pozicije sile“ od strane velikih država, radi ostvarivanja političkih ciljeva, a da ipak ne dođe do opšteg ratnog sukoba. Hladni rat su obeležili obostrano nepoverenje, sumnjičavost i nesporazumi. SAD je optuživao SSSR zbog širenja komunizma širom sveta, a SSSR optuživao SAD zbog imperijalizma i kontrarevolucije. Korejski rat, Vijetnamski rat i rat Sovjetskog Saveza protiv Avganistana predstavljali su neke od oružanih sukoba dve ideologije, mada se SAD i SSSR nisu u njima lično sukobile već kroz naoružanje drugih zemalja. Hladni rat je bio na svom vrhuncu tokom 1948-1953. godine kada je došlo do Berlinske blokade, formiranja NATO-a, pobede komunista u Kineskom građanskom ratu i Korejskog rata. Druga situacija neprijateljstva osetila se tokom 1958-1962. godine zbog Kubanske krize.

Mada, Hladni rat je imao i svoje dobre strane. Kroz trku u naoružanju i trku za svemir došlo je do neslućenog i ogromnog tehnološkog napretka za veoma kratak period. Čovek je po prvi put poslat u vasionu i prvi put čovek je kročio na Mesec.

...dalje...