Портал:Španija/Izabrani septembar

Malaga (šp. Málaga) je posle Sevilje drugi po veličini grad autonomne zajednice Andaluzije i glavni grad pokrajine Malaga. Malaga je sa 565.000 stanovnika oko peti grad u Španiji po broju stanovnika.

Nalazi se na krajnjem zapadu Mediterana, na nešto više od 100 kilometara od Gibraltara. Demografski, Malaga je najgušće naseljen grad Koste del Sol. Okružena je planinskim vencima, a dve reke, Gvadalmendina i Gvadalorse, prolaze kroz grad i ulivaju se u Mediteransko more.

Grad Malagu su osnovali feničanski moreplovci u 8. veku pre nove ere, mada postoje indicije o postojanju iberskog naselja. Feničani osnivaju koloniju Malaka na ušću reke Gvadalorse u more. Feničanski period je trajao od 770. do 550. godine p.n.e. Nabukodonosor osvaja feničanske teritorije oko 570. godine, te Malaga prelazi u ruke Kartaginjana.

U 3. veku p.n.e, sa Punskim ratovima, cela teritorija Iberijskog poluostrva, pa i Malaga, prelaze u ruke Rimljana. Pod rimskom vlašću, Malaga će napredovati ekonomski i kulturno. Flavijevska dinastija započinje izgradnju luke Malage, sa Avgustom na vlasti se gradi Rimski teatar, a car Tit Vespazijan, koji je pripadao Flavijevskoj dinastiji, će dodeliti Malagi privilegije rimske opštine.

Oko 411. godine, germanska plemena pustoše obale Malage. Justinijan pokušava da obnovi Rimsko carstvo, te u tom naporu, osvaja između ostalih, i teritoriju Malage, ali će je napustiti 623. godine zbog nadiranja Vizigota.

opširnije...


Ostali izabrani članci