Postojanje Boga je tema koju su vekovima razvijali filozofi, teolozi i drugi mislioci postavljanjem argumenata za i protiv. Najčešći dokazi za postojanje Boga jesu metafizičke, induktivne i subjektivne prirode, dok su dokazi protiv postojanja Boga obično empirijske i deduktivne prirode.

Gledišta zastupljena u raspravi su ateizam (kao neverovanje u Boga i kao poricanje Božijeg postojanja), teizam (verovanje da Bog postoji) i agnosticizam (gledište da je nemoguće saznati postoji li Bog ili ne).

Rasprava o postojanju Boga povlači i mnoga druga filozofska pitanja. Osnovni problem je što ne postoji univerzalno prihvaćena definicija Boga.

Argumenti za Božiju egzistenciju uredi

  • Kosmološki argument tvrdi da postoji „prvi uzrok“ ili „prvi pokretač“ svih stvari koje su uzrokovane ili pokrenute, a to je Bog.
  • Teleološki argument (grč. τέλος télos - cilj, svrha) se zasniva na tome da u prirodi postoji svrhovitost. Svrhovitost svemira nužno pretpostavlja inteligenciju koja postavlja svrhe, a to je Bog.
  • Nomološki argument (grč. νόμος nómos - zakon) navodi da je svet harmonijski uređena celina u kojoj sve stvari stoje u međusobnim odnosima, koji su normirani zakonima. Ta zakonitost nužno pretpostavlja um, koji je Bog.
  • Ontološki argument se temelji na tome da pojam Boga kao najsavršenijeg bića nužno uključuje i njegovo postojanje (božija esencija nužno uključuje i božiju egzistenciju). Ontološki dokaz ima više različitih formulacija: Anselmovu, Bonaventurinu, Dekartovu, Lajbnicovu, itd.
  • Idejni argument je dokaz iz nužnih i večnih istina. A večne i nužne istine mogu postojati samo u nekom misaonom biću koje je večno i nužno. A to biće je Bog.
  • Moralni argument navodi da postojanje objektivne moralnosti zavisi od postojanja najvišeg zakonodavca, a to je Bog.
  • Etnološki argument je argument opšteg uverenja ljudskog roda, koji navodi da su svi narodi imali pojam Boga.

Argumenti protiv Božije egzistencije uredi

  • Argument od slobodne volje tvrdi da su sveznanje i slobodna volja nespojivi i da je svaka koncepcija Boga koja obuhvata oba svojstva sama po sebi kontradiktorna.
  • Paradoks svemogućnosti, prema ovom paradoksu postoji bar jedna stvar koju svemoguće biće ne može da učini, što je suprotno pretpostavci da je to biće svemoćno.
  • Problem pakla je ideja da beskonačno prokletstvo za akcije počinjene u konačnom postojanju protivreči Božijoj pretpostavljenoj sveblagonaklonosti, svemogućnosti i sveprisutnosti.
  • Problem zla je pitanje kako da se objasni zlo ako postoji neko božanstvo koje je sveblagonaklono, svemoguće, sveprisutno i sveznajuće.
  • Argument protivrečnih otkrovenja osporava postojanje Boga identifikovanjem očiglednih kontradikcija između različitih „svetih spisa“, u okviru jednog spisa, ili između „svetih spisa“ i poznatih činjenica.
  • Prema Sudbini neukih lica koja nikada nisu ni čula za određeno otkrivenje mogu biti grubo kažnjena zbog toga što se nisu ponašala u skladu sa njegovim diktatima.
  • Argument neverovanja osporava postojanje svemoćnog Boga koji želi da ljudi veruju u njega, tvrdeći da bi takav Bog bio uspešniji u okupljanju vernika.
  • Argument lošeg stvaranja osporava ideju da je Bog stvorio život, na osnovu toga što su oblici života, uključujući i ljude, „loše dizajnirani“.
  • Analogija Raselovog čajnika tvrdi da teret dokazivanja postojanja Boga leži na onima koji tvrde da on postoji a ne na onima koji tvrde da Bog ne postoji.

Spoljašnje veze uredi