Поточарка
Potočarka (lat. Nasturtium officinale) je poluvodena biljka iz porodice Kupusnjače. [1] Biljka je rasprostranjena u Evropi, severnoj Africi i Aziji. Spada u vrstu od najstarijih vrsta povrća koje je čovek koristio. U ishrani su ih koristili još stari Grci i Persijanci.
Potočarka | |
---|---|
Nasturtium officinale | |
Naučna klasifikacija | |
Carstvo: | |
Divizija: | |
Klasa: | |
Red: | |
Porodica: | |
Rod: | |
Vrsta: | N. officinale
|
Binomno ime | |
Nasturtium officinale W.T. Aiton, 1812
|
Opis uredi
Ime je dobila po tome što uglavnom raste u divljini uz obale potoka i sporijih reka. Raste uglavnom u vodi. Ima duge peteljke, s malim, okruglastim, svetlozelenim listovima.
Stručak biljke je šupalj, tako da pliva na vodi. Cvetovi su sitni i bele su boje. [2]
Koristi se u narodnoj medicini. Postoji i više kultivisanih odlika ove biljke. [3]
Prehrambena vrednost uredi
Potočarka sadrži gorke materije, tanin, šećer, eterično ulje, rafanol, vitamine A, B1, B2, C i E, mineralne materije poput gvožđa, joda, fosfora, kalcijuma. 100 gr svežeg lista daje 19 kalorija - 93,3% vode, 2,2 gr belančevina, 0,3 gr masti, te 3 gr ugljenih hidrata. Od minerala sadrži 151 mg kalcijuma, 54 mg fosfora, 1,7 mg gvožđa, 52 mg natrijum a i 282 mg kalijum a. Od vitamina sadrži 2940 mg beta-karotena, 0,08 mg tiamina (B1), 0,16 mg riboflavina (B2), 0,9 mg niacina i 79 mg vitamina C.[4]
Izvori uredi
- ^ „The Plant List, Nasturtium officinale R.Br.”. Arhivirano iz originala 03. 04. 2021. g. Pristupljeno 23. 08. 2017.
- ^ Delimitation of the Genus Nasturtium (Brassicaceae), Novon vol.8. str. 124–6, 1998, Al-Shehbaz, Ihsan A., Price Robert A.
- ^ [http://biologija.com.hr/modules/AMS/article.php?storyid=8525 Potočarka - gorka prijateljica mladosti]
- ^ Inhibition of chlorzoxazone metabolism, a clinical probe for CYP2E1, by a single ingestion of watercress, Clinical Pharmacology & Therapeutics, 144–9,1998 Leclercq Isabelle, Desager Jean-Pierre, Horsmans Yves