Poljaci u Srbiji
Poljaci u Srbiji su građani Srbije poljske etničke pripadnosti.
Ukupna populacija | |||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|
741 (2011)[1] | |||||||
Regioni sa značajnom populacijom | |||||||
Vojvodina i grad Beograd | |||||||
Jezici | |||||||
srpski i poljski | |||||||
Religija | |||||||
katolicizam | |||||||
Srodne etničke grupe | |||||||
Poljska dijaspora |
U Srbiji živi oko 1000 poljskih građana. Pored Beograda veći broj nalazi ih se u Nišu, Novom Sadu. Kraljevu, Vrnjačkoj Banji i Subotici. Jedina grupa starosedelaca poreklom iz Visle naseljena oko polovine devetnaestog veka, nalazi se u selu Ostojićevo u AP Vojvodini.[2]
Postoje dokumenti da su poljski oficiri učestvovali u Prvom srpskom ustanku (1804-1813). U drugoj polovini devetanaestog veka u Srbiju dolazi oko dvadesetak poljskih lekara koji su dali značajan doprinos u razvoju medicine.
U periodu između dva svetska rata delovala je liga Jugoslavija-Poljska, čiji je cilj bio ekonomska i kulturna saradnja sa Poljskom. Ona je okupljala malobrojne jugoslovenske Poljake u svome sedištu u Uzun Mirkovoj ulici br. 5 u Beogradu, naročito prilikom nacionalnih i katoličkih praznika. Liga je veoma pomogla poljskim vojnicima i civilima, koji su u jesen 1939. godine iz Rumunije preko Jugoslavije bežali na Zapad.
Po završetka Drugog svetskog rata u Srbiju je došlo, nekoliko desetina Poljakinja sa svojim muževima, koje su upoznale na prinudnim radovima u logorima u Nemačkoj.