Predsednički izbori u SAD 1980.

49. председнички избори у САД

Predsednički izbori 1980. u Sjedinjenim Državama bili su 49. predsednički izbori u četvorogodišnjem trajanju. Glasanje je održano u utorak, 4. novembra 1980. Republikanski kandidat Ronald Regan pobedio je aktuelnog demokrata Džimija Kartera ubedljivom pobedom. Ovo su bili drugi uzastopni izbori na kojima je aktuelni predsednik poražen nakon što je sam Karter pobedio Džeralda Forda četiri godine ranije 1976. Pored toga, to je bio tek drugi put i prvi u skoro 100 godina da je republikanski kandidat pobedio aktuelnog demokrata. Zbog porasta konzervativizma nakon Reganove pobede, neki istoričari smatraju da su izbori političko prestrojavanje koje je označilo početak Reganove ere.

Predsednički izbori u SAD 1980.

← 1976 4. novembar 1980. 1984 →

538 članova Izborničkog kolegijuma
270 glasovi potrebni za pobedu
Izlaznost52,6%[1] Pad 0,9 pp
 
Nominovan Ronald Regan Džimi Karter Džon B. Anderson
Stranka Republikanska Demokratska Nezavisni kandidat
Matična država  Kalifornija Džordžija  Ilinois
Kandidat za potpredsednika Džordž H. V. Buš Valter Mondejl Patrik Lusi
Glasovi izbornika 489 49 0
Odnesenih država 44 6 + DC 0
Br. glasova 43.903.230 35.480.115 5.719.850
Procenat 50,7% 41,0% 6,6%

Rezultati izbora: Crvena boja označava savezne države u kojima je pobedio Regan, Plava boja označava savezne države u kojima je pobedio Karter.

predsednik pre izbora

Džimi Karter
Demokratska

Izabrani predsednik

Ronald Regan
Republikanska

Karterova nepopularnost i loši odnosi sa demokratskim liderima podstakli su unutarstranački izazov senatora Teda Kenedija, mlađeg brata bivšeg predsednika Džona Kenedija. Karter je porazio Kenedija u većini demokratskih izbora, ali Kenedi je ostao u trci sve dok Karter nije zvanično nominovan na Demokratskoj nacionalnoj konvenciji 1980. Republikanski predizbori su osporavani između Regana, koji je ranije bio guverner Kalifornije, bivšeg kongresmena Džordža H.V Buša iz Teksasa, kongresmena Džona Andersona iz Ilinoisa i nekoliko drugih kandidata. Svi Reganovi protivnici odustali su do kraja predizbora, a Republikanska nacionalna konvencija 1980. nominovala je kartu koju su činili Regan i Buš. Anderson je u trku ušao kao nezavisni kandidat i ubedio bivšeg guvernera Viskonsina Patrika Lucia, demokrata, da mu bude kandidat za kandidaturu.

Regan je vodio kampanju za povećanu odbrambenu potrošnju, sprovođenje ekonomske politike na strani ponude i uravnotežen budžet. Njegovoj kampanji pomoglo je demokratsko nezadovoljstvo Karterom, iranska talačka kriza i pogoršanje ekonomije kod kuće koju su obeležile velika nezaposlenost i inflacija. Karter je napao Regana kao opasnog desničarskog ekstremista i upozorio da će Regan ukinuti Mediker i socijalno osiguranje.

Regan je na izborima pobedio ubedljivo, uzevši veliku većinu glasova na izborima i 50,7% glasova narodnih glasova. Regan je dobio najveći broj izbornih glasova koje je ikad osvojio nepredstojeći predsednički kandidat. Na istovremenim izborima za Kongres, republikanci su prvi put od 1955. godine osvojili kontrolu nad Senatom Sjedinjenih Država.Karter je osvojio 41% glasova, ali je imao samo šest država, a Vašington, DC Anderson, osvojio je 6,6% glasova, i najbolje se pokazao među liberalnim republikanskim glasačima nezadovoljnim Reaganom. Reagan, tada 69-godišnjak, bio je najstarija osoba koja je ikad izabrana na prvi mandat. Donald Tramp i Džo Bajden oborili su taj rekord 2016. odnosno 2020. godine. Tramp je izabran u 70. godini, a Bajden u 77. godini.

Glavni kandidati uredi

Lp. Slika Ime Slika Kandidat za potpredsednika Stranka
1.
 
Ronald Regan
 
Džordž H. V. Buš Republikanska stranka
2,
 
Džimi Karter
 
Volter Mondejl Demokratska stranka
3.
 
Džon B. Anderson
 
Patrik Lusi Nezavisni

Rezultati uredi

Kandidat Stranka Glasovi Izbornici
Broj Procenat
Ronald Regan Republikanska stranka 43.903.230 50,75% 489
Džimi Karter Demokratska stranka 35.480,115 41,01% 49
Džon B. Anderson Nezavisan 5.719.850 6,61% 0
Edvard E. Klark Libertarijanska partija 921.128 1,06% 0
Beri Komoner Građani 233.052 0,27% 0
Ostali kandidati 252.303 0,29% 0
Ukupno 86.509.678 100% 538

Reference uredi

  1. ^ „Voter Turnout in Presidential Elections”. Presidency.ucsb.edu. Pristupljeno 2016-08-18. 

Literatura uredi

Spoljašnje veze uredi