Princ Jahja (tur. Şehzade Yahya, 1589—1649), poznat i kao grof Aleksandar od Crne Gore, bio je princ Osmanskog carstva, sin sultana Mehmeda III i Grkinje Elene-hatun.[2][3] Nakon smrti njegovog bratanca sultana Ahmeda I i promene zakona da se vlast više ne prenosi sa oca na sina, već da na presto dolazi najstariji i najmudriji princ, Jahja je postao glavni pretendent na osmanski tron i godinama se borio sa Ahmedovom decom kako bi ga preuzeo.

Princ Jahja
Lični podaci
Puno imeJahja sin Mehmeda,
Aleksandar (Iskender)
Datum rođenja1589.
Mesto rođenjaIstanbul, Osmansko carstvo
Datum smrti1649.(1649-Nedostaje neophodni parametar 1, mesec!-00) (59/60 god.)
Mesto smrtiKotor, Crna Gora
GrobKotor, Crna Gora
Porodica
SupružnikAna Katarina
PotomstvoMoris
Elena
RoditeljiMehmed III[1]
Elena-hatun
DinastijaOsmanska dinastija
Princ Osmanskog carstva
Period1589—1649
Grof Crne Gore
Period1630—1649

Biografija uredi

Princ Jahja je rođen u Manisi, njegov otac je bio turski sultan Mehmed III.


Kada je sultan Mehmed III preminuo 1603. godine, na presto je došao njegov sin Ahmed I, Jahja nije bio zadovoljan time što je Ahmet nasledio presto. U Lambertijevim pismima, potvrđeno je da je ovo brat Velikog Gospodara. Ubrzo nakon Ahmetove smrti, Jahja je pokušao da sa 400 brodova napadne Istanbul i uzme presto Ahmedovog sina, Osmana, ali to mu nije uspelo. On je često molio rimokatoličkog papu za pomoć, i obećavao mu je da ako on postane sultan, naredni Osmanski naslednici biće prevedeni u hrišćanstvo.

Početkom 1630-ih oženio je Anu Katarinu, ćerku vojvode Petra iz Drivasta kod Skadra. Ubrzo nakon toga bio je proglašen za grofa crnogorske regije. Njegova žena je bila potomak Đurđa[4] Skenderbega, poznatog srpskog borca protiv osmanskih osvajača i islamizacije. Sa Anom je imao dvoje dece, sina Morisa (rođen 1635) i ćerku Elenu (rođena 1638).[5]

Jahja je umro u Kotoru (danas Crna Gora) 1649. godine, u 64. godini života.

Popularna kultura uredi

U popularnoj televizijskoj seriji, Veličanstveni vek: Kosem (2015—2017), lik princa Jahje (Iskendera) tumačio je turski glumac Berk Džankat.

Reference uredi

  1. ^ Jov Borecki je 4. januara 1625. pisao gubernatoru Putivlja Alekseju Golovinu da je Jahja „sin turskog cara Ahmeta“. V.V. Makušev je tvrdio da je Jahja sebe nazivao sinom Mehmeda III.
  2. ^ James P. Krokar, "Maps in the Service of an Anti-Ottoman Crusade", Imago Mundi 60:1:23-38 (2008) . JSTOR 40234115.  Nedostaje ili je prazan parametar |title= (pomoć) p.29
  3. ^ Ostapchuk 1989, str. 92
  4. ^ Serbia, RTS, Radio televizija Srbije, Radio Television of. „Srpski na srpskom”. www.rts.rs. Pristupljeno 2021-02-05. 
  5. ^ Giammanco 2015, str. 43, 60

Literatura uredi

  • Ostapchuk, Victor (1989). The Ottoman Black Sea Frontier and the Relations of the Porte with the Polish-Lithuanian Commonwealth and Muscovy: 1622-1628. Harvard University. 
  • Giammanco A.D. (2015). „(Self) Fashioning of an Ottoman Christian Prince: Jachia ibn Mehmed in confessional diplomacy of the early seventeenth century” (MA thesis in comparative history) (Central European University izd.).