Ravno ogledalo
Ravno ogledalo je uglačana ravna površina koja odbija najveći deo upadnih zraka. Takve uglačane površine mogu biti ogledalo, staklo, mirna površina vode.[1]
Formirani lik ravnog ogledala je nestvaran, jer se ne dobija pomoću stvarnih zrakova. Predmet i lik se nalaze na istoj normali.[2]
Jednačina ravnog ogledala je:
Zakrivljena ogledala uredi
Ogledala koja nisu ravna, mogu biti konveksna ili konkavna. Konveksna ogledala se još nazivaju i ispupčena, a konkavna ogledala izdubljena. Sferno ogledalo može biti i konkavno i konveksno.
Sferno ogledalo je deo uglačane sferne površi sa refleksionim slojem.[3]
Jednačina ogledala daje vezu između žižine daljine i daljine lika i predmeta. Za sferno ogledalo, jednačina ogledala je:
Princip rada uredi
Ako je dato ravno ogledalo i svetli tačkasti predmet, svi svetlostni zraci iz tačkastog predmeta koji padaju na ogledalo odbiće se prema zakonu odbijanja. Svi zraci su posle odbijanja divergentni i to tako kao da dolaze iz zamišljene tačke koja se nalazi iza ogledala i naziva se lik tačkastog predmeta. Položaj lika je simetričan sa položajem predmeta u odnosu na ogledalo. Pošto se u zamišljenoj tački koja predstavlja lik ne seku odbijeni zraci nego njihovi geometrijski produžeci, takav lik se naziva imaginaran ili zamišljen. Taj lik je na istom rastojanju od ogledala kao i predmet. Znajući kako se dobija lik tačke možemo naći i lik bilo kog predmeta. Dovoljno je uzeti zrake karakterističnih tačaka predmeta i naći njihove likove. Veličina lika biće jednaka veličini predmeta ali će lik biti obrnut (na primer desnu ruku vidimo kao levu).[4]
Primena uredi
Ravno ogledalo je u svakodnevnoj upotrebi. Primenjuje se u nauci i tehnici kod raznih optičkih instrumenata kada je potrebno promeniti pravac svetlosnog zraka.
- Primena ravnog ogledala je u periskopima koji se koriste u podmornicama za posmatranje kretanja brodova po porvršini mora, služi da se vide automobili iza velikih krivina i slično. Sastoji se od cevi na čijim krajevima se nalaze dva ravna ogledala postavljena pod uglom od 45°. Svetlosni zraci se dva puta odbijaju dok ne dođu u oko posmatrača.[5]
Zanimljivosti uredi
- Da se sve površine oko nas imaju osobine ravnih ogledala, ne bismo mogli da vidimo predmete oko nas. Sunčevi zraci padaju paralelno na ravno ogledalo i tako se odbijaju. Npr. na neravnoj površini snega Sunčevi zraci se difuzno odbijaju (u svim pravcima) i ta pojava nam omogućuje svakodnevno gledanje predmeta.
Vidi još uredi
Reference uredi
- ^ Image Reflection by a Plane Mirror - Mirrors[mrtva veza]
- ^ Image Characteristics
- ^ Sferna Ogledala
- ^ „Arhivirana kopija” (PDF). Arhivirano iz originala (PDF) 08. 10. 2013. g. Pristupljeno 15. 09. 2013.
- ^ „Topic 18. Real and Virtual images; plane mirrors[[Kategorija:Botovski naslovi]]”. Arhivirano iz originala 01. 05. 2014. g. Pristupljeno 15. 09. 2013. Sukob URL—vikiveza (pomoć)