Razgovor:Albanija/Arhiva 1

Poslednji komentar: Obsuser, 6 years ago u temi Raspad SFRJ
Arhiva 1 Arhiva 2

Prvi podnaslov

Izvite ali zasto je potrebno pomenuti albance koji zive u stranim drzavama. Ovaj clanak je o stanovnicima Albanije, nije o Albanskom narodu. Zato molim vas izbrisite ovaj deo u clanku "Mnogi Albanci žive u okolnim regijama: Na Kosovu i Metohiji (oko 1,8 miliona), u Makedoniji (oko 500.000), u centralnoj Srbiji (preko 150.000, mahom na jugu) i u Crnoj Gori (oko 47.000). Preko 600.000 Albanaca je emigriralo u Grčku od 1990; a veliki broj je otišao u druge zemlje." Hvala 66.234.215.163 10:51, 27. oktobar 2006. (CEST)Odgovori

Zaključati

Ovaj članak se treba zaključati kao članak Kosovo i Metohija.Bilo je dosta vandalizama. Nikola (razgovor) 15:18, 17. novembar 2008. (CET)Odgovori

Kada je nastala država Albanija?

Stvaranje Albanskog vilajeta, u okviru Otomanskog carstva je dogovoreno u avgustu 1912. Albanski vilajet je trebalo da objedini četiri Otomanska vilajeta u kojima su živeli Albanci:

  1. Kosovski
  2. Janjinski
  3. Skadarski i
  4. Bitoljski

U sva četiri vilajeta, t.j. u Albanskom vilajetu, Albanci nisu činili većinu stanovnika [1]. Ukoliko je to tako, postavlja se pitanje na osnovu čega su delegati iz sva četiri dela Albanskog vilajeta, kao i četiri delegata iz Rumunije (!), glasali u Valoni 28. novembra 1912. godine za formiranje nezavisne države Albanije na celoj ovoj teritoriji.

Šest Velikih sila je u decembru 1912. zaista donelo odluku da se formira monarhija Albanija. Međutim, monarhija Albanija nije formirana na teritoriji Šest velikih sila. Bez saglasnosti Osmanskog carstva na čijoj se teritoriji formirala Albanija i bez saglasnosti Balkanskih saveznika čije su vojske kontrolisale teritoriju koja je trebalo da pripadne Albaniji, odluka Šest velikih sila nije mogla da bude sprovedena u delo, t.j. Albanija nije mogla da bude formirana. Tek potpisivanjem Londonskog ugovora o miru 30. maja 1913. se možda može govoriti da je nastala država Albanija. Čak ni tada nisu bile određene ni granice ni monarh koji je na čelu Albanije. Tek 29. jula 1913. godine velike sile određuju ko će biti vladar u Albaniji i priznaju Albaniju kao nezavisnu državu.

Država čije je formiranje 28. novembra 1912. deklarisalo 83 delegata (koji su predstavljali manjinu stanovnika) iz četiri dela Albanskog vilajeta nije ista država kao ona koja je nastala potpisivanjem Londonskog ugovora o miru 30. maja 1913. godine. Albaniju je formiralo Šest velikih sila, odredilo državno uređenje, granice, vladara..... i sprovelo formiranje Albanije potpisivanjem (zajedno sa Otomanskim carstvom i balkanskim saveznicama) Londonskog ugovora o miru 30. maja 1913.

Te dve Albanije su različite i po tome ko ih je osnovao, i po datumu osnivanja i po teritoriji koja im pripada. Da li grešim?

Ukoliko ne grešim, predlažem da se izmeni datum osnivanja Albanije i da umesto 28. novembra bude 30. maja 1913.--Antidiskriminator (razgovor) 01:24, 1. mart 2010. (CET)Odgovori

Albanija je proglasila nezavisnost od Otomanskog Carstva 1912?

"Posle Prvog balkanskog rata, Albanija je proglasila nezavisnost od Otomanskog Carstva 1912. i postala kneževina sa sopstvenom vojskom."

Nije Albanija mogla da proglasi nezavisnost pošto nije ni postojala 1912. Posle deklarisanja nezavinosti Albanije 28. novembra 1912. je formirana Kneževina Albanija potpisivanjem Londonskog mira 30. maja 1913. Šest velikih sila su 29. jula 1913. odredile granice Kneževine Albanije i imenovale prvog kneza, nemačkog plemića Vilhelma od Vida.--Antidiskriminator (razgovor) 00:35, 12. mart 2010. (CET)Odgovori

Istorija Albanije pre nastanka Albanije?

U tekstu u okviru podnaslova Istorija Albanije se nalazi tekst koji opisuje period kada su Iliri živeli na teritoriji koju danas obuhvata Albanija pre od više od 2000 godina pre nastanka Albanije. Smatram da ovaj deo treba preneti u neki članak koji se bavi Ilirima a ne državom Albanijom čija istorija počinje krajem 1912.--Antidiskriminator (razgovor) 14:33, 12. mart 2010. (CET)Odgovori

Uf ne.Kao što se u članku o Srbiji (i svim drugim državama) izlaže istorija tog prostora pre njenog nastanka (koju god godinu da uzimamo u obzir),tako i članak o republici Albaniji ne bi trebalo da bude izuzetak. Crni Bombarder!!!  (†) 14:45, 12. mart 2010. (CET)Odgovori

"Nakon što je bila osvojena od strane nekoliko zemalja, od kojih su najbitnije Rimsko i Vizantinsko Carstvo, Ilirija je izgubila većinu svog početnog stanovništva, i konačno postala deo Otomanskog Carstva 1478, nakon godina otpora pod vođstvom Skenderbega, albanskog nacionalnog heroja."

Tvoja logika je ok ako je takva istorija teritorije lišena političkih zloupotreba. Imam utisak da se ovde pokušava u jednoj rečenici napraviti direktna veza između sa jedne strane Ilira i Ilirije i sa druge strane Albanaca i Albanije. Neko neupućen bi, na osnovu gornje rečenice, mogao da pomisli da je Osmansko carstvo osvojilo Iliriju. Prihvatam da se istorija neke države može odnositi i na teritoriju koju ta država obuhvata i pre osnivanja države, ali mislim da 2000 godina strpane u jednu rečenicu i spajanje Ilira i Skenderbega nisu prikladne i da ovu rečenicu treba preraditi. --Antidiskriminator (razgovor) 14:57, 12. mart 2010. (CET)Odgovori

Predlažem unošenje podnaslova u okviru istorije kako neko ne bi pomešao prastanovnike mediterana sa Ilirima, Helenima i Albancima.--Antidiskriminator (razgovor) 16:05, 12. mart 2010. (CET)Odgovori

Možda taj deo treba preformulisati i dodatno proširiti,ali ga svakako ne treba izbacivati. Crni Bombarder!!!  (†) 16:55, 12. mart 2010. (CET) Malo sam bolje to sročio.Mislim,malo je teško skočiti od Antike preko Srednjeg veka do Novog doba u jednoj prosto proširenoj rečenici,al` šta je,tu je. Crni Bombarder!!!  (†) 17:11, 12. mart 2010. (CET)Odgovori

Predlažem da se osvajanje teritorije današnje Albanije od strane Osmanskog carstva ne naziva konačnim jer je ta ista teritorija kasnije u nekoliko navrata osvajana od raznih država: Srbije, Crne Gore, Grčke,Italije....--Antidiskriminator (razgovor) 17:14, 12. mart 2010. (CET)Odgovori

Režim koji je totalitaran i koji sopstveni narod mrzi?

"Totalitarni režim je bio pod pritiskom SAD i Evrope i mržnjom sopstvenog naroda."

Vrednosno ocenjivanje demokratičnosti vlasti i osećanja naroda prema toj vlasti možda ne bi trebalo da ima mesto na vikipediji? --Antidiskriminator (razgovor) 19:25, 24. april 2010. (CEST)Odgovori

"Komunisti su preuzeli vlast nakon rata u novembru 1944, pod vođom pokreta otpora, Envera Hodže. Od 1945. do 1990, Albanija je imala jednu od najrepresivnijih vlasti u Evropi. Komunistička partija je formirana 1941. Svi koji su joj se protivili su bili eliminisani. Enver Hodža je došao na čelo partije. Tokom više decenija njegove dominacije, Hodža je stvarao i uništavao odnose sa Beogradom, Moskvom i Kinom, uvek po svojim ličnim interesima. Zemlja je bila izolovana, prvo od strane zapada (zapadna Evropa, Kanada, SAD) a kasnije čak i od komunističkog istoka. 1985, Enver Hodža je umro, i Ramiz Alia je došao na njegovo mesto. Alia je prvo pokušao da prati Hodžine korake, ali se istočna Evropa već menjala: Mihail Gorbačov se pojavio na sceni Sovjetskog Saveza sa novom politikom (glasnost i perestrojka). Totalitarni režim je bio pod pritiskom SAD i Evrope i mržnjom sopstvenog naroda. Potpisao je Helsinški sporazum (koji su ostale zemlje potpisale 1975.) koji obavezuje na poštovanje nekih ljudskih prava. Takođe je dozvolio pluralizam, i iakoje njegova partija pobedila na izborima 1991. godine, bilo je jasno da se promene ne mogu zaustaviti. 1992 na opštim izborima je pobedila demokratska partija sa 62% glasova. Na opštim izborima u junu 1996, demokratska partija je pokušala da osvoji apsolutnu većinu i manipulisala je rezultatima izbora. 1997. piramidalne prevare su uzdrmale celu vladu, i počeli su nemiri. Mnoge gradove su kontrolisale naoružane bande i grupe građana. Ova anarhistička pobuna je uzrokovala da socijalistička partija pobedi na prevremenim izborima 1997. Od 1990. Albanija je orijentisana prema zapadu. Primljena je u Savet Evrope i u NATO. Albanska radna snaga je nastavila da emigrira u Grčku, Italiju, Evropu i Severnu Ameriku. Korupcija u vlasti je postajala sve očiglednija. Političari nisu ispunjavali nade naroda u brzu i ne previše bolnu tranziciju."

Čitav tekst vrvi od izraza koji nisu prikladni za vikipediju i potrebno mu je prerađivanje.--Antidiskriminator (razgovor) 20:02, 24. april 2010. (CEST)Odgovori

Nedostaje period od 1920 do 1928 godine

--Antidiskriminator (razgovor) 01:01, 18. jun 2010. (CEST)Odgovori

Albanska Deretićeva škola

Podaci o antičkom poreklu Albanaca mi mnogo liče na Deretićevu školu o Srbima kao najstarijem narodu. Mislim da bi trebalo potražiti ozbiljne izvore za njihove tvrdnje.--Miut (razgovor) 16:13, 22. decembar 2011. (CET)Odgovori

Kosovo or Serbia?

Hi! Why are you replacing Kosovo with Serbia? Albania is boarded by Kosovo in northeast. Whether you like it or not, Republic of Kosovo exists and Serbian Wikipedia has an article about it. I see no reason to replace Kosovo with Serbia, you can add a footnote to explain the status of Kosovo, like in English Wikipedia, or just say Kosovo and give no further explanation, like in most of Wikipedias. Sorry for writing in English. Best regards! --Olsi (razgovor) 20:09, 13. novembar 2014. (CET)Odgovori

I don't care for politics but fact is that Republic of Kosovo is disputed territory between Government in Belgrade and Government in Priština. So de iure it is still part of Serbia even situation is totally opposite in reality (de facto situation). That will change when RK become a full member of UN. Till then Albanian northeastern neighbour is Serbia. --ΝικόλαςΜπ. (razgovor) 20:24, 13. novembar 2014. (CET)Odgovori

The International Court of Justice the primary judicial organ of the UN, issued an advisory opinion, ruling that Kosovo's declaration of independence was not in violation of international law. [2]. Kosovo is recognised by 108 UN members and is a member of International Monetary Fund and World Bank Group. --Olsi (razgovor) 21:26, 13. novembar 2014. (CET)Odgovori
Stop with politics please cause this is not political project. --ΝικόλαςΜπ. (razgovor) 22:39, 13. novembar 2014. (CET)Odgovori

Nidžo, ovo je vikipedija na srpskom jeziku! Oni koji ne znaju (ili ne poštuju) taj jezik nek odaberu neku drugu vikipediju! --CarRadovan (razgovor) 22:21, 13. novembar 2014. (CET)Odgovori

I vikipedija na srpskom treba da poštuje NPOV. Ako je defakto nezavisno de jure deo Srbije, onda to nekako treba da se to vidi u ovom članku. -- Bojan  Razgovor  02:58, 14. novembar 2014. (CET)Odgovori

Bojane, vikipedija nije mjesto gdje ćeš iznositi svoje političke stavove! Teritorija koja je de-fakto pod kontrolom jedne vojne alijanse, na čijoj teritoriji djeluju „međunarodne“ vojne, policijske, sudske i civilne institucije - nije i ne može biti de-fakto nezavisno! Ako ti je toliko stalo da sve vikipedije poštuju NPOV - potrudi se da se za de-juri i de-fakto stanje čuje i na drugim vikipedijama! Ovo je vikipedija na srpskom jeziku i bilo bi pristojno da urednici koriste taj jezik! --CarRadovan (razgovor) 11:40, 14. novembar 2014. (CET)Odgovori

Radovane, ne ѕnam da li si svestan, ali ti donosiš svoje stavove isto. Ja se i jesam trudio da se na engleskoj vikipediji spominje da je Kosovo de jure deo Srbije kada su svi krenuli da ga tretiraju kao nespornu državu. Vikipedija na srpskom ima svoje pravilo o neutralnoj tačci gledišta koje ti svesno kršiš. -- Bojan  Razgovor  02:34, 15. novembar 2014. (CET)Odgovori

Ne mogu ja kršiti neutralnost na stranici za razgovor! Respekt za tvoj trud na engleskoj, kao i na srpskoj vikipediji. Ali ne znam, zašto ti je toliko teško da razlikuješ provokante od pravih urednika? Zašto stalno preispituješ zahtjeve nekih Munja, Bunjevaca, Obsusera, Olosa ... ako je njihovo učešće ovdje očigledno?! --CarRadovan (razgovor) 20:33, 16. novembar 2014. (CET)Odgovori

trazio si na admin tabli da blokiramo ovof lika. Moja filozofija je da neistine skode srpskom narodu, bilo da mu idu u korist ili ne. I ne zelim da srpska vikipedija postane slicna jednoj komsijskoj koja je operisana od ozbiljnosti. Crvena linija koja se ne sme preci su sovinisticke uvrede, a ne pristrasno pisanje kao sto je ovaj padobranac uradio. I nisam hteo da mu pruzim to zadovoljstvo da bude blokiran i da budemo kao on. -- Bojan  Razgovor  00:48, 17. novembar 2014. (CET)Odgovori

Slično razmišljamo o vikipediji, ali ne i o padobrancima. Ne vidim razlog zašto im davati prostor? Zašto trošiti svoju energiju i vrijeme na njih (uključujući dodatna objašnjenja specijalno za njih, traženje referenci specijalno za njih, reverti zbog njihovih sujeta itd), a svi znamo da su im zahtjevi najčešće besmisleni... --CarRadovan (razgovor) 01:18, 17. novembar 2014. (CET)Odgovori
Samo je trebalo dodati nešto graniči se sa Srbijom, odnosno Republikom Kosovom ili Republikom Kosovom, odnosno Srbijom ili nekako treće. -- Bojan  Razgovor  04:28, 17. novembar 2014. (CET)Odgovori

Što se mene tiče ja sam uvek protiv jeftinog političarenja sa bilo koje strane. Ovaj sajt treba (mora) da ostane neutralan i da se bazira na činjenicama, a ne na emocijama. --ΝικόλαςΜπ. (razgovor) 09:28, 15. novembar 2014. (CET)Odgovori

Za ubuduće da bi se izbegle ovakve stvari staviti napomenu sa činjeničnim stanjem. A to je da je Kosmet de jure deo Srbije, a de fakto nezavisna država. Tako je kako je. --ΝικόλαςΜπ. (razgovor) 14:19, 17. novembar 2014. (CET)Odgovori

Formulacija: „de-fakto nezavisno“ je apsolutno neprihvatljiva - em je sam izraz vrlo-vrlo diskutabilan, em je tema dodatno osjetljiva kad je Kosmet u pitanju! Neko može tvrditi da je Gornja Maoča (selo kod Brčkog) de-fakto nezavisno ili da pola država svijeta nisu de-fakto nezavisne... i šta ćemo onda? Ovakve rasprave treba izbjegavati i ne treba im davati povoda! Umjesto toga, treba se držati međunarodno priznatih država (po UN-u) i da stoji:
  • Albanija se graniči sa Srbijom i to njenom južnom pokrajinom Kosmetom (napomena - djelimično priznato...)
  • Rusija se graniči sa Gruzijom, kao i njenim spornim teritorijama Abhazijom i Južnom Osetijom (napomena)...
  • NR Kina se graniči sa Pakistanom i to u spornom dijelu Kašmira (napomena)... itd!

--CarRadovan (razgovor) 18:06, 17. novembar 2014. (CET)Odgovori

De jure i označava pravnu situaciju, dok de fakto označava stvarno stanje. A to stvarno stanje je da mi ne kontrolišemo taj deo teritorije (trenutno). Jednako tako je i Abhazija de fakto nezavisna država jer kontrolišuz svoju teritoriju i sami sebe smatraju nezavisnim. Nema tu emocijama mesta. Inače mislim da ne bi bilo loše da se na nekom od trgova pokrene javna rasprava o ovoj temi, odnosno o sadržaju te fusnote. --ΝικόλαςΜπ. (razgovor) 18:58, 17. novembar 2014. (CET)Odgovori

Ja sam gore naveo nekoliko ključnih razloga zašto treba izbjeći formulaciju „de fakto nezavisan“. A ti se već upuštaš u definisanju pojma nezavisnosti... Ne čini to, sve što je diskutabilno, izbjegavaj i navedi samo ono što je opšte priznato! --CarRadovan (razgovor) 19:46, 17. novembar 2014. (CET)Odgovori

Jašta, sada ćemo u svaki članak dodavati da je neka država i pravno i stvarno nezavisna, neka samo pravno, neka samo stvarno... A sve to po ličnom nahođenju jer se neko dosjetio toga. Kosovo i Metohija je i dalje pod suverenitetom Srbije, međunarodnim pravom ta teritorija je određena kao suštinska autonomija. Iako ovdje ima korisnika koji bi rado da je Kosovo pravno nezavisno, treba ipak istaknuti da ono nije ni faktički nezavisno (možda samo otrgnuto od Srbije, ali ne i od tuđih zagrljaja). --Željko Todorović (razgovor) 21:27, 17. novembar 2014. (CET) s. r.Odgovori

Željko ti ako nisi neki lokalni političar dabogda me grom spalio nasred Terazija. To koliko ti znaš da puno pričaš a ništa ne kažeš je stvarno talenat, za to treba biti rođen. Kod njega zavisno od raspoloženja nebo može biti i plavo i ljubičasto, a nekad može i da ga uopšte nema. Dakle kolege urednici poslušajte kolegu Željka i uređujte ovu vikipediju tako što je uopšte nećete uređivati, a probleme rešavajte tako što ćete se praviti da ih uopšte nema..... gle jednorog aaaaaaaaa --ΝικόλαςΜπ. (razgovor) 21:49, 17. novembar 2014. (CET)Odgovori
Kaže čovjek koji otprilike tvrdi da je vlast Radovana Karadžića izmislisla riječ grad u srpskom jeziku. Toliko o jednorozima. --Željko Todorović (razgovor) 14:36, 18. novembar 2014. (CET) s. r.Odgovori
Haha ti si stvarno jedan jako zanimljiv lik. Života mi glasaću za tebe na narednim izborima. --ΝικόλαςΜπ. (razgovor) 18:16, 18. novembar 2014. (CET)Odgovori

Latinski sufiksi -enizis, -ezis

Nisam čuo za latinske sufikse -enizis, -ezis, ali sam čuo za -ensis, -isis.

Indikacija pokreta sa viših nadmorskih visina u mnogo ranijem periodu je detektovana u distribuciji geografskih imena koja se završavaju sa -eš koje izgleda da je proisteklo iz latinskog -enizis ili -ezis, između Škumbina i Mata, sa koncentracijom između Elbasana i Kruje.

U svakom slučaju, ovo treba proveriti, jer nisu svi nisu svi saglasni sa tvrdnjom (koju prihvata Rade Mihaljčić) da Albanci potiču od (delimično) romanizovanog autohtonog stanovništva.--Nimčević razgovor  10:54, 15. novembar 2014. (CET)Odgovori

Šćiperija - zemlja orlova ili ne

U prvoj rečenici stoji da je Šćiperija zemlja orlova (osim ako zvezdica ne predstavlja nešto)

Albanija (alb. Shqipëria - *Zemlja orlova) ili službeno Republika Albanija (alb. Republika e Shqipërisë), je južnoevropska[2] država smeštena na Balkanu.

U tekstu piše da Šćiperija ipak nije zemlja orlova.

Tvrdnja da naziv „Šćiperija“ (alb. Shqipëri/ Shqipëria) znači „zemlja orlova“ (orao- alb. shqiponjë, shqiponja) predstavlja popularnu interpretaciju imena i nema nikakvo naučo objašnjenje[4].

— Prethodni nepotpisani komentar ostavio je korisnik Vladimir Nimčević (razgovordoprinosi) | 15. novembar 2014. u 10:54

Raspad SFRJ

Treba ubaciti šablon {{Raspad SFR Jugoslavije}}. --5.43.75.78 (razgovor) 15:57, 12. jun 2017. (CEST)Odgovori

   Urađeno .   Obsuser 20:40, 25. jul 2017. (CEST)Odgovori

Kakve veze Albanci imaju sa Ilirima?

Kakve veze Albanci imaju sa Ilirima? Da li ima bilo kakvog normalnog dokaza za to? Treba navesti postojeće teorije o poreklu Albanaca, ali sve teorije, ne samo teoriju nemačkih istoričara. Interesantno bi bilo navesti teorije o nastanku imena Albanija i Shqipnia. — Prethodni nepotpisani komentar ostavio je korisnik 178.148.111.186 (razgovordoprinosi) | 8. maj 2018. u 21:25

Vrati me na stranicu „Албанија/Архива 1”.