Razgovor:Lutajući Jevrejin/Arhiva 1
 | Ovo je arhiva prošlih rasprava. Ne menjajte sadržaj ove stranice. Ako želite započeti novu raspravu ili obnoviti staru, uradite to na trenutnoj stranici za razgovor. |
| Arhiva 1 | Arhiva 2 |
Prvi podnaslov
Zašto tražite vir i ko to traži !? Dali sumnjate u verodostojnost ? --Mile 19:32, 20. februar 2007. (CET)
Jevrejska enciklopedija kaže ovo o Ahašverošu... Čini mi se da je mnogo više enciklopedija nego ova naša Vikipedija, kada su u pitanju ove teme. Da bi neko mogao da provjeri informacije u nekom članku, zgodno je kada postoje izvori sa relevantnim informacijama. ---Slaven Kosanović- {razgovor} 20:09, 20. februar 2007. (CET)
Mile, ovde se traže proverljivi izvori o mnogo prizemijim i verovatrnijim stvarima, ne vidim zašto se ne bi tražili izvori o očiglednom mitu/verovanju...--Maduixa 20:27, 20. februar 2007. (CET)
Osim toga, vrlo je neozbiljno pisati sledeće rečenice:
- "Ljudi su sreli Ahašveroša u raznim zemljama, 1868. sreo ga neki mormon u Salt Lejk Sitiju. Njegovo pojavljivanje nakazuje prirodne katastrofe."
Ako tvrdiš da je neko stvarno video mitsku ličnost (a ne "neki mormon"), treba da navedeš i izvore koji će da potpomognu tu tvrdnju. U protivnom, treba napisati Tvrdi se, Priča se, i sl. --Maduixa 20:31, 20. februar 2007. (CET)
- Želiš vir --------> Biblija. Mt. 16:28
--Mile 20:42, 20. februar 2007. (CET)
Ne vjerujem da Biblija priča o tome kako se nekome 1868. godine u Solt Lejk Sitiju (ili kako već), javio taj Ahašveroš..., Biblija, ili stari i novi testament je pisana mnooooogo ranije... To je neka nezvanična revizija Biblije onda. ---Slaven Kosanović- {razgovor} 20:56, 20. februar 2007. (CET)
Ne želim JA, već tako nalažu pravila Vikipedije (Vidi: Vikipedija:Proverljivost). Ne treba da se odmah vređaš čim ti se nešto kaže. Još nešto, ne bi bilo loše da za prvu knjigu navedeš i bibliografske podatke. Obično se tako navode izvori. Za Bibliju, dodala sam ja poglavlje i stih koji si naveo u razgovoru, međutim trebalo je da navedeš i u bibliogafskom podatku. Ѕa Bibliju mislim da nije neophodno navesti izdavača, grad i godinu izdanja, ali za ovu drugu knjigu, mislim da je potrebno, kako bi bibliografska referenca bila potpuna. Pozdrav.--Maduixa 21:00, 20. februar 2007. (CET)
Iz gornjeg linka na Jevrejsku enciklopediju. Dajte da budemo ozbiljni malo ovdje. ---Slaven Kosanović- {razgovor} 21:03, 20. februar 2007. (CET)
Biblical Data:
1. Persian king, identical with Xerxes (486-465 B.C.). The Book of Esther deals only with one period of his reign. It tells us that he ruled over one hundred and twenty-seven provinces—"from India, even unto Ethiopia" (Esth. i. 1). In the third year of his reign he made a feast to show his riches and splendor; "the power of Persia and Media, the nobles and princes of the provinces, being before him" (ibid. i. 3). After this feast, which lasted one hundred and eighty days, he made another of seven days, to which "all the people . . . great and small" were invited. At the same time Vashti the queen gave a banquet to the women (i. 9). On the seventh day (i. 10) Ahasuerus summoned the queen to appear before him, and the banqueters, too, so that all might see her beauty. This Vashti naturally refused to do (i. 12); but the king, angered at her disobedience, took the advice of his counselors and set the queen aside. At the same time he sent proclamations throughout the land, declaring the husband the ruler in every household (i. 22). Between the events of the first chapter and those of the second some years may be supposed to intervene, during which Ahasuerus is busy with his attempt at enslaving Greece. He fails, and returns to Persia...
Slavene, sigurna sam da Mile navodi Bibliju kao izvor ѕa tvrdnju o delu sa Hristom, a ne o tamo nekom mormonu, i što se tog dela tiče, ne vidim zašto Biblija ne bi bila dobar izvor. S druge strane, mislim da treba izbaciti taj deo o "tamo nekom mormonu u Salt Lejk Sitiju", jer je ta tvrdlja potpuno neproverljiva, pa čak i da navedeš novine u kojima je to objavljeno. --Maduixa 21:03, 20. februar 2007. (CET)
- OK neka i verzija iz Biblije, kakva god da je, ali ako se već radi o Jevrejinu, treba onda navesti i verziju Jevreja. Zato ovo što radimo i zovemo enciklopedijom..., valjda... ---Slaven Kosanović- {razgovor} 21:06, 20. februar 2007. (CET)
- Hoću reći, kada neko već počne neku složenu temu (koja se sastoji iz više verzija), neka je i obradi kako treba, jer niko od nas nije obavezan da se bavi temama koje ga ne interesuju, ali koje ipak bodu oči zbog parcijalnosti. ---Slaven Kosanović- {razgovor} 21:09, 20. februar 2007. (CET)
Slažem se sa Slavenom. Pretpostavlja se da je ovo enciklopedija a ne zbirka bajki.
Jedan savet za Mila. Pogledaj kako u ovom delu koji je citirao Slaven navode citate iz Biblije. U samom tekstu, pored samog citata, u zagradi, stave ime knjige, dela i stiha. Nadam se da ćeš ovo da shvatiš kao dobronameran savet a ne zlonamerno džangrizanje 
.
Vidim da če ovde još biti problema.
Prvo bih zamolio ako ima pravo da lepi nalepnice na članke koje dajem u Kategoriju RELIGIJA, neko ko je vernik.
Slavene lepo si naveo Jevrejsku enciklopediju,damo si promašio članak evo ovaj prečitaj : [1]
Ja sam vama dao ovde dva vira,koje tvrde da je LEGENDA a ne Mit,kao što bi Mediuxa rado prikazala.
Imaš zapise da je viđen.U toj Jevrejskoj pediji,za Salt Lejk ti smeta ? OK onda izbacim salt lejk i stavim onaj iz Jevrejske.
--Mile 21:12, 20. februar 2007. (CET)
Imaginary figure of a Jerusalem shoemaker who, taunting Jesus on the way to crucifixion, was told by him to "go on forever till I return." The legend first appeared in a pamphlet of four leaves entitled "Kurtze Beschreibung und Erzählung von einem Juden mit Namen Ahasverus." This professes to have been printed at Leyden in 1602 by Christoff Crutzer, but no printer of that name has been discovered, and the real place and printer can not be ascertained. The legend spread quickly throughout Germany, no less than eight different editions appearing in 1602; altogether forty appeared in Germany before the end of the eighteenth century. Eight editions in Dutch and Flemish are known; and the story soon passed to France, the first French edition appearing in Bordeaux, 1609, and to England, where it appeared in the form of a parody in 1625 (Jacobs and Wolf, "Bibliotheca Anglo-Judaica," p. 44, No. 221). The pamphlet was translated also into Danish and Swedish; and the expression "eternal Jew" is current in Czech. The pretended existence of the Wandering Jew, who is stated to be met with from time to time in all of these countries, was eagerly seized upon amidst the religious disturbances caused by the Reformation, as furnishing an eye-witness of the crucifixion. The various appearances claimed for him were at Hamburg in 1547; in Spain in 1575; at Vienna, 1599; Lübeck, 1601; Prague, 1602; Lübeck, 1603; Bavaria, 1604; Ypres, 1623; Brussels, 1640; Leipsic, 1642; Paris, 1644; Stamford, 1658; Astrakhan, 1672; Frankenstein, 1676; Munich, 1721; Altbach, 1766; Brussels, 1774; and Newcastle, 1790. The last appearance mentioned appears to have been in America in the year 1868, when he was reported to have visited a Mormon named O'Grady (see "Desert News," Sept. 23, 1868).
claim na engleskom znači = da se nešto tvrdi bez osnova; original značenja riječi:state or assert that something is the case, typically without providing evidence or proof. ---Slaven Kosanović- {razgovor} 21:19, 20. februar 2007. (CET)
Slavene, evidence of proof, bojao sam se da če do toga doči. Ti meni dokaži da Bog ne postoji,pa time opvrgni i ovo.Ako čemo po tvom princpiu.
--Mile 21:22, 20. februar 2007. (CET)
Pa nije cilj da ja tebi bilo šta dokazujem, niti ti meni. Dakle, ako se pozivaš na ovaj izvor, fino kaže da ne postoje dokazi o pojavi tog lika, nego samo tvrdnje. Dakle, ovo je opšta enciklopedija i prva opšta enciklopedija je bila laička, ateistička ako hoćeš... Postoje na Internetu druge enciklopedije koje se bave studijom biblije detaljno, ali mislim da ova naša nije na tom putu. Ne znam šta kažu ostali? Koliko znam i zvanične Crkve se ograđuju od pojedinih pojava, kada i kako im odgovara...---Slaven Kosanović- {razgovor} 21:39, 20. februar 2007. (CET)
Molim te...
Molim te Mile da ne mešaš babe i žabe ovde. Ovde nije stvar u tome da li Bog špostoji ili ne postoji, nego da li je taj Jevrejin bio stvarna ličnost (kao Isus) ili nije. U citatu koji si ti naveo, nigde se ne pominje "evidence of proof" već co pasus indicira da se radi io legendi. Ne znam kako u slovenačkom ali u srpskom legenda je neki događaj za koji se nema materijalnih dokaza da se stvarno desio, ili ličnosti da su stvarno postojale, štaviše, obično se radi o izmišljenim ličnostima i događajima, ili o ličnostima i događajima čije su osobine preuveličane tokom vekova, kao što je na primer, Marko Kraljević, koji je bio običan turski vazal, ali ga naše narodne pesme napraviše junakom koji je samo Turke mlatio i iz drena vodu cedio. No, da vidimo ovaj tvoj pasus:
- Imaginary figure of a Jerusalem shoemaker who, taunting Jesus on the way to crucifixion, was told by him to "go on forever till I return."
Imaginary, koliko ja znam, znači "izmiđšljeni".
- The legend first appeared in a pamphlet of four leaves entitled "Kurtze Beschreibung und Erzählung von einem Juden mit Namen Ahasverus." This professes to have been printed at Leyden in 1602 by Christoff Crutzer, but no printer of that name has been discovered, and the real place and printer can not be .
Sa mojim skromnim 20-godišnjim iskustvom prevodioca usuđujem se da tvrdim da ovo znači:
... Ali štampač pod tim imenom nije do sada poznat, niti se mogu utvrditi koje je pravo mesto štampanja ni ko je zapravo štampao (ovu legendu).
Dalje, govori da je ta legenda štampana više puta u različitim zemljama, ali to što je taj tekst štampan, ne dokazuje da je ono o čemu taj tekst govori i istinito.
- The legend spread quickly throughout Germany, no less than eight different editions appearing in 1602; altogether forty appeared in Germany before the end of the eighteenth century. Eight editions in Dutch and Flemish are known; and the story soon passed to France, the first French edition appearing in Bordeaux, 1609, and to England, where it appeared in the form of a parody in 1625 (Jacobs and Wolf, "Bibliotheca Anglo-Judaica," p. 44, No. 221). The pamphlet was translated also into Danish and Swedish; and the expression "eternal Jew" is current in Czech.
- The pretended existence of the Wandering Jew, who is stated to be met with from time to time in all of these countries, was eagerly seized upon amidst the religious disturbances caused by the Reformation, as furnishing an eye-witness of the crucifixion.
Navodno postojanje Lutajućeg Jevrejina za koga se tvrdi da je bio viđen s vremena na vreme u svim zemljama, bilo je oberučke prihvaćeno u jeku religioznih previranja prouzrokovanih Reformacijom kao glavni očevidac (Hristovog) raspeća.
Kako ja shvatam ovu rečenicu, ovde se kaže da je katoličanstvo oberučke prihvatilo priču o tom Jevrejinu i širilo legendu o njemu kao naj istinitiju istinu, kao oruđe u boerbi protiv Reformacije.
- The various appearances claimed for him were at Hamburg in 1547; in Spain in 1575; at Vienna, 1599; Lübeck, 1601; Prague, 1602; Lübeck, 1603; Bavaria, 1604; Ypres, 1623; Brussels, 1640; Leipsic, 1642; Paris, 1644; Stamford, 1658; Astrakhan, 1672; Frankenstein, 1676; Munich, 1721; Altbach, 1766; Brussels, 1774; and Newcastle, 1790.
Tvrdi se da je viđen u Hamburgu, Španiji itd....
- The last appearance mentioned appears to have been in America in the year 1868, when he was reported to have visited a Mormon named O'Grady (see "Desert News," Sept. 23, 1868).“
"appears" doslovce znači "navodno" tako da bi ova rečenica u prevodu glasila: Tvrdi se da se navodno poslednji put pojavio 1868, kada je prijavljeno da je posetio mormona po imenu O'Grady".
Dakle, gde se ovde spominje da je taj Jevrejin STVARAN lik, nemam pojma. Ako ti vidiš, svaka ti čast.
Još nešto. Niko nikom ne zabranjuje da veruje u Boga, niti ima potrebu da dokazuje da bog postoji ili ne postoji. Tvoja religiozna ubeđenja su za mene (i za sve ovde) zakon, kakva god ona bila, i uvek će naići samo na poštovanje. Međutim, ovo je enciklopedija - riznica znanja a ne verovanja, i treba da se tretira kao takva.--Maduixa 21:57, 20. februar 2007. (CET)
Učinite šta želite.
Dali smem pitati koliko vama godina ?
--Mile 22:00, 20. februar 2007. (CET)
A da li smem pitati ja koliko je vama? I zar je to uopšte bitno? Ove godine punim 39. Da li sam možda još uvek mlada i zelena? Verujte mi da biste mi dali neviđeni komopliment.:)--Maduixa 22:19, 20. februar 2007. (CET)
Slavene,korektuj kako misliš da treba. Imaš moj blagoslov.
Mediuxa, ja nisam iz Srbije,niti sam rođen u Srbiji.I ako ti tolko smeta moja gramatika,pusti,neka drugi poprave kome to neče biti toliki problem.
Mlada si da,ali po umu. Znaš Bibliju...kako ide onaj citat..."Blago ...... ,čije je nebesko carstvo."
--Mile 22:28, 20. februar 2007. (CET)
Da, Mile, znam kako ide taj citat i trebalo bi da znaš da nije lepo da ljude vređaš samo zato što ti se ne sviđa ono što kažu. Osim toga, citat nije "čije je nebesko carstvo", i ako nešto navodiš, barem se potrudi da ga navedeš tačno. U protivnom, neko bi mogao da pomisli da se taj citat ipak odnosi na tebe a ne na mene. Sram te bilo!--Maduixa 22:43, 20. februar 2007. (CET)
Osim toga, ni u jednom trenutku nisam ovde rekla da imam nešto protiv tvoje gramatike. Nađi mi molim te gde sam ti na ovoj stranici rekla išta o tvojoj gramatici. Sve moj eprimedbe su bile upućene tvojoj upornoj tvrdnji da je ovaj Jevrejin postojao isto tako kako postojimo ti i ja. Ja ti samo tražim reference, ti mi daješ neki citat koji u stvari dokazuje da on NIJE postojao, kada ti to lepo objasnim, ti me vređaš. Svaka ti čast i tebi i tvoj domaćem vaspitanju. --Maduixa 22:47, 20. februar 2007. (CET)
16:12, 20. februar 2007. Maduixa (Razgovor | prilozi) (gramatika, gramatika, gramatika.....:()
Mediuxa ja sam naveo sve što treba,da i opvrgenm da je to MIT,kao što si rekla :
- Ako tvrdiš da je neko stvarno video mitsku ličnost (a ne "neki mormon"), treba da navedeš i izvore koji će da potpomognu tu tvrdnju. U protivnom, treba napisati Tvrdi se, Priča se, i sl. --Maduixa 20:31, 20. februar 2007. (CET)
Moraš da razlikuješ Mit od Legende. Sad vidoh da si od Španije. E vidiš,tamo ste imali mitsku ličnost de Torquemadu, pa napiši taj članak. Verujem da imaju Španjolci to izdatno.
Sveo sam kutijicu sa Srpski na 2. Nadam se da si zadovoljna.
Ode sve u PM.
--Mile 23:01, 20. februar 2007. (CET)
Što se kutijice tiče, stavi šta hoćeš. Kakve ja veze imam s tim? Stavi ono što ti savest nalaže. A što se Torkemade tiče, Torkemada je bio od krvi i mesa i postoje i te kakvi dokazi za to. Nikakav mit. Torkemada je bio osnivač Španske inkvizicije i lični ispovednik kraljice Izabele od Kastilje. Čini mi se da si propustio taj čas iz istorije.--Maduixa 23:07, 20. februar 2007. (CET)
Stavio sam dole,da mi ne zamaraju oko gramatike.Znaš šta mi vest nalaže,da stavim na 1.
Šta se tiče de Torquemade, nisi uhvatila za...kako se kaže...koštac ?? Hteo sam ti dati komparaciju, Ahašveroš je mnt koliko i Torquemada. To mi je bio point.
Ehh,moji časovi Istoije,ne bih poverovala kako sam ja,kao klinac, dopunivao one koji su imali diplomski rad kod nas,i to u srednjoj školi. I ako neko nešto nije znao,profesor je mene pogledao...bio sam avtoritet.
Da se raduješ tome. --Mile 23:22, 20. februar 2007. (CET)
Ovaj članak navodi vire, pa je vreme da odstranite nalepnicu.
Ajmo Jagoda.
Izvori
Pa dobro, ne treba da stoji da je neko video , nego da postoje tvrdnje da je neko video tog jevreja.A ta jevrejska enciklopedija to pokazuje. I molio bih ljude da budu malo predusretljiviji prema novim korisnicima. PetarM je primer konstruktivnog čoveka, koji hoće da pomogne razvoju srpske vikipedije. Naravno treba da se upozna sa nekim osnovnim principima vikipedije, ali mu možemo to objasniti na lep način. Svi znamo koliko u početku vikipedija izgleda čudno, jer smo i sami bili početnici nekada --Jovan Vuković (r) 16:41, 22. februar 2007. (CET)
- Evo sredio sam malo tekst. Dodao iv (mrzi me da čitam en članak koji je dosta opširan). Na pl-viki sam našao podatak o ovom poslednjem viđenju u Solt Ljek Sitiju. Takođe ukoliko za nešto ne postojii izvor u buduće bi bilo dobro da se stavlja šablon {{чињеница}} iza one rečenice koja je osporena a ne na ceo članak --Jovan Vuković (r) 17:05, 22. februar 2007. (CET)