Arhiva 1 Arhiva 2

Kršenje licence

Miriše mi da je ovaj članak u potpunosti prepisan odnekle. Ako je tako, bilo bi dobro da vidimo popravljen članak ovog velikog pesnika. --Poki |razgovor| 19:46, 3. septembar 2007. (CEST)Odgovori

Sudeći po "priređeno prema izdanju "Istorije jugosl. književnosti", pisac Đorđe Anđelić, 1.1.1938, Beograd", rekao bih da je odatle prepisano. "Priređeno prema" mi malo smrdi, i moguće je da je autor samo izbacio par rečenica i prepravio koju tački i zarez. Ja mislim da je to i dalje plagijat, možda neko zna bolje od mene? Darko Maksimović 20:03, 3. septembar 2007. (CEST)Odgovori

Lično smatram da na Vikipediji ne bi trebalo da ima mjesta rečenicama poput "Kočić se oduševljava jednostavnošću srpskog narodnog jezika i narodnim životom" i "Moćan dah prirode i krepkog, prirodnog i primitivnog života oceća ce y svima njegovim pripovetkama" a više tipa "Njegova je velika popularnost vezana za njegov borbeni srpski nacionalizam i veliku ljubav prema srpskom krajiškom kmetu." Dakle, manje tipa "on je ovo ono", a više tipa "kritičari ga komentarišu kao ovo ono (referenca)". Ako niko nema ništa protiv ja bih ovakve stvari bespoštedno izbacivao. Darko Maksimović 20:03, 3. septembar 2007. (CEST)Odgovori


Darko, prve recenice koje si naveo (koje ti se ne svidjaju) se odnose na stil pisanja nekog pisca, a druge recenice (koje ti se svidjaju) odnose se na tematiku nekog pisca. U analizi jednog dela podjednako su bitni i stil i tematika, tako da se ja ne slazem s tobom, barem ne u potpunosti. Istina je da bi trebalo voditi racuna i ne pisati tekstove koji su previse "pesnicki nadahnuti" ali ipak treba voditi racuna da se obradi SVE sto je bitno za delo nekog pisca. Stil MOZE bit leprsav ili krut, lak ili tezak, jasan ili komplikovan itd.

Nije u pitanju samo stil, nego je u pitanju sadržaj. Ja ne moram ni da čitam pravila vikipedije da znam da za direktnu analizu pjesnika/pisca/knjige nema mjesta ni na jednoj enciklopediji. Enciklopedija treba da sadrži navode onih koji su analizirali knjigu, a ne da se lično bavi tom analizom.Darko Maksimović 23:10, 3. septembar 2007. (CEST)Odgovori

S druge strane, ako sumnjate da je ovo prepisano, sto ne stavite nalepnicu, i pokusate da nadjete tu knjigu i utvrdite da li je stvarno prepisano ili nije? Koliko god nam "licilo", niko nije kriv dok se ne dokaze. --Maduixa  kaži 20:47, 3. septembar 2007. (CEST)Odgovori

Hvala na savjetu. Ali ja nemam knjigu koju sam već gore naveo, a zamolio sam da neko (ko ima) provjeri. Ti očigledno nemaš ali možda neko drugi ima, i na tog "drugog" se jedino i odnosio moj post. I dobro sam svjestan da niko nije kriv dok se ne dokaže drugačije, zato i nisam obrisao dotični dio. Darko Maksimović 23:10, 3. septembar 2007. (CEST)Odgovori

Darkić, ne pušćaj nokte, kad ja nisam . Nisam ništa loše mislila ni jednom jedinom rečenicom koju sam napisala. Naravno da ne treba mi da analiziramo, ali ako je neki pisac poznat po svom "lepršavom", "mračnom", "razigranom", "skakutavom" stilu, onda to treba i da napišemo, a ne da izbegavamo samo zato što nam se ne sviđaju ti epiteti. Naravno, uvek je dobro i nadasve poželjno, kako si to već sam naveo, da se navedu i izvori koji tvrde da je stil dotičnog ili dotične "lepršav".

Što se ove druge opaske tiče,jednostavo je bio predlog, jer ipak vi, koji ste u zemlji, imate više šanse da nađete tu knjigu nego ja ovde - dovoljno je otići do neke biblioteke. Sve moje pisanije je bio predlog, a ne kritika, međutim, neki su navikli da ih kritikujem, pa se osećaju kritikovanim čak i kad nisu kritikovani....  --Maduixa  kaži 23:26, 3. septembar 2007. (CEST)Odgovori

Tačno! :) Darko Maksimović 00:07, 4. septembar 2007. (CEST)Odgovori

Slika kuće

Mislim da bi sliku kuće trebalo staviti negde pri vrhu članka.--Vojvoda razgovor 21:27, 29. oktobar 2010. (CEST)Odgovori

Kategorije i još...

  • Po čemu Petar Kočić spada u kategoriju "Književnici Republike Srpske". Između njegove smrti i nastanka Republike srpske je vremenska rupčaga od 75 godina. Po ovoj logici bi Aleksa Šantić trebao da spada u kategoriju "Književnici Federacije BiH", samo zato što je rođen u Mostaru, što nema veze s razumom, ili rimski carevi koji su rođeni na teritoriji Srbije, a ima ih dosta iz doba dominata, bi mogli da budu u kategoriji "Vladari Srbije".
  • Rečenicu koja glasi otprilike ovako: "Jazavac pred sudom nije samo djelo lokalnog značaja, već prelazi granice Republike Srpske", ne treba komentarisati, i očekujem da bude ispravljena.V i k i v i n dr e c i 11:52, 27. decembar 2010. (CET)Odgovori

Spomenik i biblioteka

Na Vračaru, pored Kalenić pijace (uz onaj montažni parking) postoji biblioteka koja nosi njegovo ime, kao i bista. Pa ako neko od beograđana bude prolazio tu, može da uslika --Jovan Vuković (r) 16:20, 26. jul 2011. (CEST)Odgovori

Rasprava pred glasanje za sjajan članak

Rasprava je otvorena. Sve sugestije, zamerke i ideje, kako da se članak poboljša, biće prihvaćene sa velikim entuzijazmom.--Mr. Vols (razgovor) 22:41, 26. oktobar 2019. (CEST)Odgovori

Glasanje je završeno. (osveži)

  Komentar: Pošto se uglavnom bavim pisanjem biografskih članaka i to domaće tematike, kao i da se zalažem za sređivanje što većeg broja biografskih članka sa nacionalnom tematikom, ovaj članak ću veoma rado pogledati i izneti svoju recenziju. Za početak članak mi se vizuelno čini savim dobro, malo sam ispomerao slike nadam se da autoru to neće smetati. Takođe, preporuka autoru da još jednom pročita članak i da ispravi određene gramatičke i druge greške, koje se svima nama potkradu i to pored nekoliko čitanja. Referenca broj 85 (Vučković 1989), nije navedena u spisku literature. --Pinki (razgovor) 00:58, 27. oktobar 2019. (CEST)Odgovori

Hvala za ispravke i vizuelno pomeranje slika. Vučkovića sam nekako ispustio, ali sam ga sada ubacio.--Mr. Vols (razgovor) 01:23, 27. oktobar 2019. (CEST)Odgovori
Za početak, ne vidim potrebu za tekstom u zagradama u opisu slika, očigledne su stvari u pitanju. Takođe, dugački citati koji se nalaze na više mesta, trebalo bi da budu izdvojeni. Jedna sugestija, još. Ja bih prvu napomenu napisao ovako: Školski sistem tog vremena bio je organizovan tako da je osnovna škola trajala četiri godine, a gimnazija se pohađala osam razreda. Dovoljno je jasno i smisao bi bio isti i da se sistem ponovo promeni, što se već na neki način i događa. Umesto osnovna škola, može eventualno da stoji i osnovno obrazovanje. Pošto su u pitanju čitave rečenice, napomenama fale tačke na kraju, a nije loše dodati i koju referencu unutar njih. Nadam se da ću narednih dana stići detaljno da iščitam, pa da prokomentarišem i sam tekst. Na prvi pogled deluje sasvim dobro koncipirano i da su odeljci fino organizovani. --Lotom (razgovor) 08:58, 27. oktobar 2019. (CET)Odgovori
Hvala za početak. Napomene sam uredio i ubacio reference, zahvaljujem ti posebno na toj sugestiji jer sam otkrio neke nove stvari. Sadržaj u zagradama ispod slika je manir koji se nekad češće primenjivao i meni je bio lično uvek simpatičan, ali dobro, pošto ne delimo simpatije uklonio sam ga. Jedino šta zaista ne želim da menjam to je izdvajanje dugačkih citata. Iako znam da postoji savremena tendencija, što akademska što na Vikipediji, da se duži citati izdvajaju u posebne pasuse, meni je taj način duboko odvratan i smeta mi pri čitanju teksta, tako da ne želim da učestvujem u tome.--Mr. Vols (razgovor) 11:03, 27. oktobar 2019. (CET)Odgovori
Ne bih mogao da se složim sa tobom, posebno sa tvojom tvrdnjom — meni je taj način duboko odvratan — jer se ovde ne radi o tome da li se nešto dopada tebi, meni ili nekom drugom. Ja lično ne volim izdvajanje tih pasusa, ali je ono potrebno kada se radi o nekom većem citatu. Šta više mislim da je za jedan enciklopedijski članak dobro da ima što manje citata. --Pinki (razgovor) 15:33, 27. oktobar 2019. (CET)Odgovori

@Mr. Vols: Nešto literature koja se koristi u članku (a možda i dodatne koje nema, nisam video), Todor Kruševac itd., je objavljena virtualno na sajtu Narodne i univerzitetske biblioteke Republike Srpske. Ne bi bilo loše uneti to u članak/u url od citiranog dela (predlažem ovako pdf. verziju, jer ima da se klikne pdf, tipa ova). Takođe ne bi bilo loše da se članak dopuni ako ima još iz ove tu dostupne literature. --ANTI_PRO (razgovor) 23:03, 27. oktobar 2019. (CET)Odgovori

Hvala ti. Odlično za pdf Kruševca jer sam njegovu studiju najviše koristio pri pisanju članka. Pregledaću i ove druge knjige, pa ću nešto proširiti.--Mr. Vols (razgovor) 23:52, 27. oktobar 2019. (CET)Odgovori

  Komentar: Ispravio sam neke sitne greške, puna podrška od mene! — SimplyFreddie (razgovor) 14:59, 28. oktobar 2019. (CET)Odgovori

  Komentar: Jedan od boljih članaka, zaista veoma lepo i temeljno urađeno. Moja podrška autoru i predlagaču.--Soundwaweserb (razgovor) 18:50, 28. oktobar 2019. (CET)Odgovori

@Mr. Vols: Imaš i ove delu knjigu posvećenu analizi i istoriji analize Kočićevih dela: http://digital.bibliotekabijeljina.rs.ba/pdf/zavicajna/epik.pdf

Ubaci u literaturu da se nađe nekome ko bi dublje da kopa. --ANTI_PRO (разговор) 01:54, 18. новембар 2019. (CET)Odgovori

Vrati me na stranicu „Петар Кочић/Архива 1”.