Razgovor:Šatrovački govor/Arhiva 1

Poslednji komentar: Ђорђе Д. Божовић, 17 years ago u temi Još šatrovačkog
Arhiva 1 Arhiva 2

Prvi podnaslov

Ne znam zašto je promenjena ijekavica kor. MarkoCG u ekavicu ? Koliko je meni poznato svi su dijalekti srpskog jezika na srpskoj vikipediji ravnpravni. Srpska vikipedija ne podrazumeva samo Srbiju odn. ekavicu. Golija


Tekst je promenjen u ekavicu iz principa, a ne možda zbog neke netrpeljivosti prema ijekavici. Šatrovački je žargonski jezik nastao u Beogradu. Nikad nisam čuo ijekavski šatrovački. --Pokrajac | razgovor 23:27, 12. maj 2005 (CEST)


Nisam imao u mislima netrpeljivost ili sl. već se radi o principu odnosa upotrebe ijekaviva-ekavica kojeg bi trebalo na srpskoj vikipediji barem približno definisati. Što pre to bolje. Predlažem ako neko započne članak na ijekavici da onda i ostane na tom dijalektu i da se se članci vezani na Crnu Goru i, Republiku Srpsku itd. što više pišu na ijekavici.

Šatrovački inače ne podrazumeva "žargonski jezik nastao u Beogradu" već je taj "jezik" mnogo širi i stariji pojam. Ako neko još nije upoznat sa ijekavskim šatrovačkim to ne znači da on ne postoji ili nije postojao. Poznajem njudi iz Bosne odn. Republike Srpske koji ponekad (iz zabave) koriste šatrovačkim govor. Golija

Ovaj članak treba da se nazove šatrovački govor, a ne jezik. P.S. Mislim da je nastao u Sarajevu, ali to nije bitno.

Sa šatrovačkim sam se sreo kao klinac u osnovnoj školi, u Sarajevu, još polovinom sedamdesetih. Bio je to jezik "jalijaša" (maloletnih lokalnih mangupa i sitnih kriminalaca), koji smi mi oponašali. Često su se ubacivale samo određene reči sa obrnutim slogovima (npr. "mojne nime šuplje" - nemoj meni prodavati takve priče, koga lažeš), ponekad cele rečenice ("stipu pa nime", pusti ga meni - u fudbalu ili tuči). Takođe, neke reči sa obrnutim slogovima su bile izmenjene radi lakšeg izgovora: "balfu" umesto "balfud". Iz istih razloga, ponekad je na početak ili kraj reči dodavan neki samoglasnik. Već u to doba je to bio solidno formiran sleng sa obiljem izraza. Zato verujem da je morao nastati krajem šezdesetih, ili ranije.--Zoran Nikolić 02:50, 1. jul 2006. (CEST)Odgovori


A da nije promenjen zbog programa koji ćemo dobiti od Kineza Žengžua da automatski pretvara ekavicu u (i)jekavicu i, pa das smo već tu, ćirilicu u latinicu. To znači da bi trebalo početi sa ekavicom, zar ne? --Dungodung 08:44, 13. maj 2005 (CEST)

Ako se pojavi taj program (kobojagi je već tu, ali ne radi, očigledno) onda je njemu mnogo lakše pretvarati iz ijekavice u ekavicu nego obrnuto.Darko Maksimović 10:20, 18. maj 2006. (CEST)Odgovori

Izmene

Samo da opravdam svoje izmene, pošto sam prilično izmenio:

  • Nije "uličarski žargon". Ta fraza ima negativnu konotaciju, a pride, ja evo koristim šatrovački u kada pričam na Internetu, kući s roditeljima, s autoritetima itd.
  • Ne smatra se da je nastao osamdesetih ili devedesetih godina. Zapravo, nastao je mnogo ranije, i dalje se ne zna tačno kada (iskopaću neke reference na netu ako postoji problem), i sigurno nema veze sa "klanovima". Recimo, reč "vozdra" se koristi često u Kusturicinom filmu "Sjećaš li se, Doli Bel" (film snimljen 1980, a kao manje autoritativni argument, dešava se šezdesetih).
  • Mislim da vulgarnosti nisu primarna "meta" šatrovačkog. Tu je i lista primera, koja mi se čini reprezentativna. --Dcabrilo 08:53, 13. maj 2005 (CEST)

--- Hteo sam da pitam može li se ubaciti i pasus ŠATROVAČKI U TURBO SUBKULTURI. Tu je naravno svetli primer dens duo TVINS i njihov zarazni refren:

Libo racku me za jetvo mojne
Šipu, šipu, ti odvratni tipu

koji oslikava kosmološku dimenziju prolaznosti života kroz prizmu čovekove singularnosti u metafizičkom smislu i uzaludnosti a istovremeno neizbežnosti sukoba jednog i mnoštva. Jel` sam ga ubo... a? --Dragan 23:38, 10. novembar 2005 (CET)

Mislim da treba onaj dole spisak primjera "slengova" prebaciti van ovog članka, jer on nema veze sa šatrovačkim. Šatrovački je samo govor obrnutih slogova.

Zamjena i obrtanje slogova nije samo karakteristika srpskog jezika i jezika na jugoslovenskim prostorima, tako da članak treba proširiti i potražiti literaturu o temi u drugim jezicima..., ako već pišemo o temi onda...--Славен Косановић {razgovor} 22:41, 13. maj 2006. (CEST)Odgovori

Promjene, vraćanje

  • Ja sam nastavio ekavicu zato što sam je i zatekao. Dakle ekavica ostaje do daljnjeg.

--Kaster 23:41, 17. мај 2006. (CEST)Odgovori

Kakav ti je to argument "zato što sam je i zatekao"??? Pogledaj prvu verziju dokumenta i vidjećeš da ju je neko (zapravo, Pokrajac) bespravno prebacio u ekavicu. Hoćeš i ti to da nastaviš da radiš? I generalno, rat protiv ijekavice je nepravedno prećutno odobren ovde, što nije nikako fer. Ja gdje god sam zatekao ekavicu, nastavio sam da pišem u istoj, iako je lično ne govorim, jer ne želim da miješam dijalekte a ne želim ni da preturam i prebacujem u "svoje". Ali isto tako Srbi iz Srbije bi trebali biti dovoljno pismeni da se sjete da srpski jezik podrazumijeva oba dijalekta, tj. i ekavicu i ijekavicu a ne samo ekavicu (dešavalo mi se da neke moje kolege, školovani ljudi, tvrde da je ijekavica "nepravilna" (nije "mlijeko" nego "mleko") što je vrhunac nepismenosti i neobrazovanosti uopšte. Darko Maksimović 10:16, 18. maj 2006. (CEST)Odgovori
Pa dobro, nije nikakav argument. Priznajem da sam bio lijen da prebrojavam koliko članak ima riječi u ijekavici/ekavici u kojoj verziji. Za te stvari je moje vrijeme ipak "predragocjeno". Ako je baš toliko važno da bude ijekavica - nemam ništa protiv. Uostalom, i ja sam ijekavac pa nemam "motiv" da "vodim rat protiv ijekavice" :-). Zamolio bih te ubuduće, da tvoj "blago agresivni ton" malo kontrolišeš. Ipak, ne treba težiti eskalacijama. Posebno ne, pri ovakvim bagatelnim diskusijama, kao što je ova. --Kaster 10:36, 18. мај 2006. (CEST)Odgovori
Molba uslišena :) Darko Maksimović 12:17, 18. maj 2006. (CEST)Odgovori
Vratiću na ijekavicu, u tom slučaju. Darko Maksimović 12:17, 18. maj 2006. (CEST)Odgovori
  • Molim da se navedu reference ili ozbiljna literatura koja negira navedeno porijeklo riječi "šatro" prije nego se navod bez komentara obriše.

--Kaster 23:41, 17. мај 2006. (CEST)Odgovori

To sa riječju "šatra" nema nikakvog smisla. Nisi rekao ni šta znači na ciganskom "šatra", a da je šatrovački nastao od ciganskih riječi koje su ušle u srpski jezik je potpuno netačno, nego su nastale jednostavnim obrtanjem slogova u već postojećim riječima srpskog. Ja lično, i mnogo moji drugovi, koristimo odvajkada riječ "šatro" i dobro se zna šta to znači:
  • Ti si, šatro, bio sinoć u gradu? (ti si k'obajagi sinoć bio u gradu?)
  • Šatro ga razumije. (k'obajagi ga razumije)
  • itd.
Dakle, ovo je lažni jezik, ne pravi, nego šatro jezik. Darko Maksimović 10:16, 18. maj 2006. (CEST)Odgovori
To je tvoje mišljenje. Da li si pogledao članak u listu matice srpske koji sam naveo u članku (sekcija "literatura")? Ako tvrdiš da pisac tih redova nema pojma - navedi drugi ozbiljan izvor pa da vidimo i te argumente. Poz, --Kaster 10:36, 18. мај 2006. (CEST)Odgovori
U redu, izgleda da si u pravu. Naravno, ne mora da znači da je pisac ove knjige u pravu (ako bi knjiga bila mjerilo, mogao bi bilo ko da napiše knjigu i nametne drugima svoje mišljenje), ali uspio sam naći logično objašnjenje za sebe - možda je "šatro" u značenju kakvo sam gore naveo i kako ga ljudi koriste zapravo nastao od "šatrovački jezik", tj. "šatro" da znači "obrnuto" ("šatro tačno" - "netačno") zbog toga što šatrovački govor primjenjuje princip obrtanja slogova. Drugim riječima, možda je "šatro" nastalo od "šatrovački govor" a ne obrnuto, kako sam ja mislio. Darko Maksimović 12:17, 18. maj 2006. (CEST)Odgovori

Još šatrovačkog

U moje vrijeme šatrovački smo govorili tako što smo poslije svakog samoglasnika dodavali p i opet taj samoglasnik. Npr. tetka bi bilo te-pe-tka-pa. :) Mada, malo ko je od nas Zlatiboraca tada i bio uopšte čuo za šatrovački. Ali, sjećam se da smo, kad smo jednom savladali ovaj govor, savršeno lako mogli razumjeti i najbrži šatrovački ("šapatropovapačkipi"). Vjerujem da ima i mnogo više vrsta šatrovačkog, pored ovog i pored najčešćeg premetanja slogova. --Đorđe D. Božović (razgovor) 21:44, 1. januar 2007. (CET)Odgovori

Šatrand je Zatvor ( turc.) a jezik zatvorenika šatrovački

Jovan Ćirilov smatra da je Šatrand Zatvor ( turc.) a jezik zatvorenika šatrovački i za mene je to potpuno prihvatljivo jer se šatrovci spominju u beogradskoj odnosno srpskoj literaturi još pre prvog svetskog rata. Spiridon Dr. Krottki

Vrati me na stranicu „Шатровачки говор/Архива 1”.