Razgovor s korisnikom:Domatrios/Arhiva 2

Jutros beše rano, ili da budem precizna, veoma kasno... uredi

Domatrios, izvini za kratkoću jutros. Dok si i ti dodavao bila sam na tekst editoru, pa kao više puta do sada sa drugima pretila je opasnost da dođe do konflikta verzija te da jedno od nas ostane bez onoga što radi. Inače, čekah mesec dana da ubaciš tekst, pa ko velim makar da ga koncipiram pa ćemo lakše dalje. Daj tu Pravoslavnu Dalmaciju, ali te molim poradi malo na vikifikaciji. Još čekam da kod Budimira vikifikuješ onaj OCR, pre nego se odlučim da par sati provedem na tome. Hoćeš li podići i ostala poglavlja? --Ninam 00:10, 19 Mar 2005 (CET)

  • Prihvatam izvinjenje, a ujedno se i sam izvinjavam zbog moje (neodgovarajuće) reakcije, jer sam njom prvenstveno sebe degradirao. Međutim smatram da su izvinjenja nekad korisna jer uspostavljaju prisniju kominikaciju među vikipedijancima. Nije mi namera da iznosim opravdanja u bilo kom smislu, već da ukažem da je sam uzrok nesporazuma posledica neodgovarajućeg ili neustanovljenog ponašanja na srpskoj vikipediji. Da bih to objasnio potrebno je da donekle sebe hvališem, što mi ne čini ni najmanje zadovoljstvo.

Kao najstariji vikipedijanac (aktivni staž, i verovatno po godinama - stariji sam od Bonza, što smo zaključili iz sastanaka vikipedijanaca uživo :?) iza sebe imam priličan broj tekstova među kojima je jedan deo prilično stran većini korisnika.

Smatrao sam da u tu grupu spada i tekst o Nikodimu Milašu, koji je moj omiljeni pisac. Od njega sam pročitao tri knjige (Ćirila i Metodija, koju nisi stavila u bibliografiju, a koja to svakako zaslužuje pre nekih drugih; Pravila..., i Dalmaciju, iz koje sam obilato crpeo podatke u diskusijama na nekim drugim forumima, nekad sa, a nekad bez navođenja izvora. Iz Pravila sam imao nameru da postavim temu koja bi se zvala "Obezuđivanje" za koju mnogi ne znaju šta znači, ali bi razumeli kad bi je čuli u prevodu na strani jezik. Dakle da skratim. Nisam očekivao da će neko pisati o Milašu, pa sam iz tog razloga samo postavio njegovu (najneobičniju) sliku, tek da bih naznačio da ću jednom pisati i o njemu kad prođe faza aktuelnih tema. Kad sam te "video" da pišeš na "mojoj" temi ubacio sam one inserte da bih te isprovocirao, pogrešno se nadajući da u tome neću uspeti. Možda si se mogla uveriti koliko poštujem ženski rod već iz samog broja tema sa ženskim likovima, koji je za mene bio samo zagrejavanje. Figurativno govoreći ali i ne bukvalno shvatajući, gradila si kuću na mojoj parceli. Potpuno sam shvatio tvoju reakciju pri ometanju u fazi intelektualnog stvaralaštva, jer je i meni to veoma blisko. Iako mi ne polazi za rukom, da pokušam opet da skratim. Ukoliko neki korisnici imaju iste afinitete, ili pretpostavljaju mogućnost eventualnog sukoba, dobro je unapred se dogovarati. Za sebe mislim da sam u takvim situacijama veoma tolerantna osoba. Međutim sa primitivcima koji mi potpuno izbrišu tekst (a nekad i neke delove teksta) i umesto njega stave svoj, ja ne pomišljam na mogućnost bilo kakve saradnje. To je bilo o tome, šta ćemo sad? Ja o Milašu imam materijale, onaj insert je bio od Kijuka o kome si pisala, koji bi mogli da čine celu knjigu, a to nije za vikipediju. Napr. dokumentacija naše (pravoslavne) crkve iz Trsta, tekstovi Srpskog Lista koji je izlazio u Zadru, velik broj "neprijateljskih" tekstova. Protiv Milaša su se knjige pisale. Pod temom Slobodna Dalmacija mislio sam da pišem o Srbima u Dalmaciji oslanjajući se na Milaša, ali i na druge izvore. Tu temu je već koristio Jarčević u svojoj knjizi, ja bih malo drug(ov)ačije. Možda bi tu bilo nešto i o samoj knjizi, ali opet sa nekim mojim viđenjem. O tome sam za sada završio. Šta beše dalje? Aha. Ne razumem šta znači vikifikacija. Završetak je kao u elektrifikaciji, verovatno od latinskog fingo, finxi, fictum = uređivati, a možda znači i nešto drugo. Za Budimira razmišljam šta da radim, u vezi Grka i Pelasta, da li pomalo ili sve od jednom. Moje viđenje o tome šta jeste, odnosno šta nije vikipedija je specifičo i o tome možemo jednom drugom prilikom. Nadam se da ni tebi, ni drugim čitaocima ovom prilikom nisam bio dosadan. :domatrios 00:47, 20 Mar 2005 (CET)

Drago mi je da si mi odgovorio i da si prihvatio iѕvinjenje. A vikifikacija je eto, kovanica da ne bih stalno menjala tastaturu sa ćir. na lat. i nazad. Da osnova je urđivati, a prefiks viki- dolazi od Vikipedija te, bi korektan prevod predugačak za kucanje bio tehnički urediti vikipedijijin članak na kome radim, predugačko.

Kada je reč o Milašu ili bilo kome drugom, nisam razumela da je određen deo, moj ili tvoj ili bilo čiji, prosto pripada Vikipediji. Uključi se malo i u englesku verziju, na kojoj dnevno dvoje troje, čačkaju po `tvom` tekstu, a samo je pitanje vlasi da li je reč o promeni značenja teskta ili pak i zaista o doterivanju. To bi ti prvo omogućilo da se mnogo više i na važnijim mestima čita to što radimo.

Da, bilo mi je jasno da si ti jedan od najiskusnijih ljudi na Viki, ali to zaista ne treba da te brine. Naime, tvoji tekstovi i kada su veoma dobri imaju manu da su predugački i izvini, to mi je srtuka, loše prezentirani. Odatle mi sloboda, da tvoj tekst učinim čitljivim na mediju kao što je internet, koji nije knjiga i nije novina (časopis, magazin), monografija.

Isto tako, bez zamerke, enciklopedijska odrednica o nekome nije esej o istom čoveku. Enciklopedija ima svoje zakonitosti forme, a ako ih ne budemo poštovali doći će drugi po po svom znanju i umenju prepraviće ono što smo ofrlje uradili. Da bi pisao odrednicu treba znatno više drugih izvora od knjiga autora o kome pišeš.

I ne vredi da se ljutiš, imao si mesec dana da okačiš tekst, koji bih ja naravno, prilagodila prema mom shvatanju enciklopedije, a koje je je uveravam te sasvim identično kao tvoje, Istina saopštena na najefektniji način koji elektronika dopušta i ritmom koji drži oči prikovane za monitor.

(Ona dva pasusa koja si ubacio bila su dragocena, jer eto smatrajući Kijukov tekst predugim nisam ga ponovo čitala. No, pogledaj, a mislim da jesi, šta sam sa njima uradila i kako su se odlično uklopili, a da nisu narušili ritam teksta).

Tvoj stil pripovedanja (mora da si društvenjak) je hronološki. To nikada nije dobro u elektronskim medijima. NA internetu imaš 12 sekundi da zaokupiš pažnju čitaoca ili on ode dalje, i tvoj dragoceni tekst mu ništa neće reći. Stoga pokušaj da tekstove za Viki praviš problemski, na početak ono što je najvažnije, pa naniže imaš pravo da se raspričaš. Naravno, autorske tekstove, pogotovo eseje nema razloga da kačiš na mestu kao što je enciklopedija. Kažeš da su ti tekst obrisali i stavili svoj. U pravu si da ne bih uradila tako nešto, ali bih ti ga sredila do neprepoznavanja, ili bih te najljubaznije zamolilila da esej staviš u kutiju sa esejima, jer je ovo enciklopedija.

Naravno, bez ljutnje, jer svi nam je cilj da enciklopedija izgleda što bolje i da ne samo da ima mnogo tekstova, već da budu dobri, i ne samo dobri već ČITANI.

Imače, smisao teksta koji je na internetu jeste da može da se pročita, pa bio on na Viki... ili bilo gde drugde. Vikipedija ima to ograničenje da je enciklopedija, te ne trpi eseje, i sasvim sigurno čini hermetički tekst eseja izopštenim iz celine. To naravno, nije problem Vikipedije, to je problem interneta kao medija, koji eto pokušava da se reši i na način osnivanja nekih sestrinskih projekata.

Možda tebe zapravo zanima da učestvuješ i u Vikisoursu ili Vikiknjizi koji donosi integralne knjige na svim jezicima. Naravno i članke, eseje i slično. Pogledaj na http://sr.wikibooks.org/wiki/ za vikiknjige na srpskom, i i http://en.wikibooks.org , kao i na http://wikisource.org, sigurna sam da bismo mogli sarađivati i na tim projektima.

Već sam podlegla opširnosti, bolje da smo se našli na kafi. ;)) --Ninam 04:02, 20 Mar 2005 (CET)

  1. Zaboravih, to što sam od ČINjENICA propustila kod Milaša i kod ostalih, obavezno dodaj, pa to i jeste smisao zajedničkog rada. Samo nemoj dodavati rasprave i polenmike,to dodaj u Viki izvore ili Viki knjige, to su prave police za te teme. A, i ovo te možda natera na razmišljanje, da li sti zaista najstariji ovde (...stariji od Bonza??? i tsl.)?

>>Kada je reč o Milašu ili bilo kome drugom, nisam razumela da je određen deo, moj ili tvoj ili bilo čiji, prosto pripada Vikipediji. Uključi se malo i u englesku verziju, ...

Ne znam koliko ima smisla da po ko zna koji put objašnjavam šta je autorsko pravo, pa makar se to odnosilo i na vikipediju. Ne tražim da bilo ko prihvati moje obrazloženje, ali bi me radovalo kad bi neko razumeo o čemu pričam. Nekako se nadam da bi ti to mogla, pa zato i nastavljam. Dakle šta je autorsko pravo, bez ulaženja u pravne i filozofske rasprave? Za mene je to odgovarajući intelektualni proces koji može, na primer, da bude dat drugome na uvid. Taj drugi ne sme da zloupotrebi takav rezultat rada, da prisvoji taj rad potpisujući se ispod njega, da proda taj rad, da ga neovlašteno distribuira itd. Sa druge strane ja neka svoja autorska prava mogu da prenesem na druge, koji će da poštuju uslove koje sam dao. Uglavnom u praksi to dobro funkcioniše, a kršenja tih prava nisu trenutno važna. Mislim da do sada nije bilo ništa nejasno, odnosno sve je dobro poznato bar u nekim glavnim crtama.

Problemi počinju sa ovog mesta. Ukupna vikipedija (dalje viki, uglavnom engleska) ima svog vlasnika, ili postoji vlasnička struktura koja je osnivanjem vikija imala neki svoj cilj koji je želela da ostvari. Napravili su određeni sistem kojim su privukli pojedince različitih struktura koji su pristupom takođe želeli da ostvare neke svoje interese.

Bože moj, kako se svi lepo slažu, zar ne? O sukobu interesa pojedinaca ne bih sada pisao. Budući da znamo kako funkcioniše viki nema potrebe da se sve navodi, već samo ono što je vezano za ovu temu. Reč je o tome da je viki propisala neku vrstu autorakog prava, koju je ekskluzivno prisvojila za sebe i u većini slučajeva grubo kršeći prava drugih. Reč je o autorskom pravu koje dozvoljava slobodno preuzimenje materijala sa vikija uz određene uslove. Ovde je reč o tome da je vlasnik itd. vikija preuzeo autorstvo nad tekstovima autora koji su kobajagi nepoznati ili su rezultat grupnog autorstva. I grupe imaju takođe pravo na autorstvo. Pošto ovo ne pišem samo tebi Ninam, možda sam nekom i nerazumljiv, pa bih to ilustrovao primerom majke koja tuče dete i zabranjuje mu da plače. Možda uz obrazloženje da ne čuju komšije i uz pretnju da će ako bude plakalo dobiti još više batina.

Uopšte ne iključujem mogućnost da se mnogi sa mnom neće složiti. Mogao bih navesti više razloga zbog čega, ali to nije važno jer bi otišli u širinu. Na ovoj mojoj strani gore, već sam pisao o mom izletu na en-viki i kako sam prošao. Mogu i sam da kažem da je bilo katastrofalno, ne zbog znanja jezika već zbog sadržaja. Najvažnije od svega jeste da je to iskustvo bilo poučno. Mnoge iluzije su otklonjene i mogao sam mirno da se vratim svojoj sr-viki. Uopšte me ne zanima koje su sličnosti između naše i en-viki. Na engleskoj sam pažljivo pročitao šta viki jeste odnosno nije. To me isključivo zanimalo zbog psihologije koja je primenjena u konstituisanju teksta, koji je odraz lažne demokratije, uticajnih grupa i jednog kontrolisanog svaštarenja. Odraz ovih pojmova se vrlo jasno vidi u čitavoj jednoj organizaciji više ili manje brzog brisanja tekstova. Pod brisanjem podrazumevam konačnu eliminaciju, bez ostavljanja u arhivu ili karantin.

Sr-viki ima određenu slobodu u svom radu i razvoju. Mislim da je to prilika koju možemo efikasno da iskoristimo, bar ja to tako vidim – za srpsku stvar. Međutim, kako i našu viki čine živi ljudi, oni na nju gledaju sa svojim više ili manje razvijenim shvatanjima, odnosno papagajskim uvreženo-naučenim ponavljanjima. Ovde nema mnogih, od mene pametnijih ljudi, ali nema ni tako mnogo idiota, pa će budućnost sr-viki ovisiti o tome kojoj grupi će se dati veći prioritet.

Kako ne volim da stavljam sigurnosni pojas u automobilu, zbog čega sam plaćao kazne, iako je reč o mojoj sigurnosti, još manje volim da mi neko ograničava slobodu izražavanja i kad je reč o sr-viki, pogotovo u slučaju kad moje pisanje nikog ne ugrožava. Sada se možemo vratiti na početak teme. Naša, a i ukupna viki jeste slobodna enciklopedija. Mnogi ne znaju šta znači pojam slobodna, odnosno enciklopedija. Ako ih zanima, šta oni tada urade? Odu na en-viki i u pretraživaču nađu objašnjenje tog pojma. Oni tada tu ne staju, već meni propisuju da i ja tako moram da shvatim. Kako ja imam dosta literature, o ovim pojmovima je dosta pisano od grčkih filozofa do napr. Froma. Tako ja shvatam i ukupni i pojedinačne pojmove malo dublje i složenije nego što se to može naći preko Gugle-a.

To je dalje vezano za moj način pisanja, moje potpisivanje i za moj cilj učestvovanja u sr-viki. Procentualno mi je mali broj kopi-paste tekstova, a baš bih njih mogao u neograničenim količinama da prenesem, jer ih imam na «lageru» (hard disku, cede(j)ovima itd.). Veliko mi zadovoljstvo donosi kad smislim neku temu (to mi nikad ne presušuje) koju na osnovu istraživanja potkrepim relevantnim činjenicama i uobličim u jednu zaokruženu celinu.

Sr-viki ne vidim kao kopiju en-viki, već kao samosvojnu bazu znanja i različitih informacija koje će poslužiti domaćici možda za recepte, seljaku za zaštitu bilja i eventualno ekspertu o pojavljivanju novih knjiga koje ga zanimaju. Sve to sa izraženom srpskom crtom uglavnom na kulturnom planu a najmanje vezanoj za dnevnu politiku jer se tu najlakše odražava naš primitivizam. Svojim potencijalima imamo mogućnost da budemo uzor svim našim susednim zemljama na Balkanu. Da nas kopiraju sa obrazloženjem: sigurno je doboro jer tako Srbi rade. Iako imam i Enciklopediju Britaniku i Enkartu, te druge enciklopedije na engleskom jeziku, pa i na drugim jezicima, svega toga bih se odrekao za digitalno izdanje Rečnika srpskog jezika. Ovo sve govori koliko Srbi poznaju sveukupnu kulturu svog naroda. Koliko vidim – Rastko – naš Srpski svetionik, polako posustaje. Nema razloga koji se dobrom voljom ne može rešiti, ali se ovaj ne rešava. Ako ne može Rastko neka lučonoša srpstva postane sr-viki.


Vidim da imaš sugestije (da ne kažem kritike) kako bi bilo dobro da pišem tekstove, organizujem itd. Ja ne posmatram umotvorine drugih na taj način. Primer: Dobar vajar, pod uslovom da ima kvaliteten mermer (dobru temu i radni materijal) se ceni ne po mermernom otpadu nego po delu koje je stvorio. Loši vajari su u stanju da naprave samo mermerni otpad. Čovek ne može biti heroj svaki dan, iako bi neke dame to volele od svojih kavaljera, ali se pamti ako je neko to bio samo jednom. Ti si talentovana za pisanje, pedantna, voliš red. Ništa ti nije teško i (ne)opravdano očekuješ da se i drugi tako ponašaju. Kao, to je normalno. Možda i nije baš toliko. Red, disciplina, poredak i ostalo su elementi sputavanja slobode, dok haos kao apsolutno prirodno stanje predstavlja anarhiju. Mi ne samo što nismo isti, nego nismo uvek isti sami sebi. Ceniću tvoj dobro napisan ili pripremljen tekst, preko onih lošijih ću preći kao preko eksperimenta, avanture, kao neminovnost za one tekstove koji su ili će zablistati. To je ono što je najvrednije.

>>…na kojoj dnevno dvoje troje, čačkaju po `tvom` tekstu, a samo je pitanje vlasi da li je reč o promeni značenja teskta ili pak i zaista o doterivanju. To bi ti prvo omogućilo da se mnogo više i na važnijim mestima čita to što radimo.

Ako sam dobro razumeo ovo gore, još si nesigurna šta bi bilo dobro činiti u određenoj situaciji. Pile se kolje da deca ne budu gladna. Ima li smisla lažno civilizacijsko moralisanje kako su neki u nemogućnosti da to urade. Primer: Razgovaraju dve žene. Prva: Šta si uradila sa mačićima? Druga: Umotala sam ih u kesu, iskopala sam rupu u bašti, stavila ih u nju i zatrpala, jer ja nemam srca da ubijam životinje.

Dakle ja sam protiv čačkanja bilo čijih tekstova, mojih, tvojih, ili bilo koga, pod određenim uslovima koji se lako mogu definisati: autorski tekstovi (recimo lekarska dijagnoza neke bolesti), citati, autorska organizacija teksta (ne može tekst imati više organizacija na istom mestu) itd. Nije vezano za sr-viki već autorstvo: Milaš je u svojoj Pravoslavnoj Dalmaciji koristio razne izraze od kojih je možda najdrastičniji onaj kako je imao dobar snošaj sa uvaženim profesorom. U drugom izdanju te knjige taj i drugi izrazi su «prilagođeni» savremenom čitaocu. Mislim da je takva vrsta intervencije primitivizam. Ne znam da li je pisac predgovora (Kijuk) u to bio umešan, možda i nije. U svakom slučaju i to je neka vrsta «čačkanja» teksta.

>>Naime, tvoji tekstovi i kada su veoma dobri imaju manu da su predugački i izvini, to mi je srtuka, loše prezentirani. Odatle mi sloboda, da tvoj tekst učinim čitljivim na mediju kao što je internet, koji nije knjiga i nije novina (časopis, magazin), monografija.

Svestan sam sirovosti nekih mojih tekstova, ali mi nije jasno šta ti znači da ćeš mi učiniti tekstove čitljivijim. Treba biti oprezan sa ovakvim izjavama, jer se mogu različito tumačiti. Takođe i posledice nije lako predvideti. Stvaraoci su osetljivi ljudi. I u prirodi među životinjama, mladunčad je dobro branjena. Iz svega ovoga zaključujem da ne samo što bi menjala sve moje tekstove, nego bi i mene (kad bi mogla) kompletno promenila. Bože, kakav bih ja to tada bio? Da li bih se sebi sviĐeo.

>>Tvoj stil pripovedanja (mora da si društvenjak) je hronološki. To nikada nije dobro u elektronskim medijima.

Za sebe sam uvek mislio da sam prirodnjak, ali ako ti ja «ličim» na društvenjaka, bar po nekim elementima, to mi uopšte ne smeta, naprotiv. Istina je da volim hronološki način pisanja, to odgovara mom načinu mišljenja, e sad, ako to nekome ne odgovara (ljudima na internetu), iskreno govoreći moje pisanje njima nije ni namenjeno. Meni je cilj probrana, a ne velika publika. Tražim istomišljenike, a ne ovacije. Al’ ga razvezoh! :domatrios 00:12, 26 Mar 2005 (CET)


Željno sam očekivala tvoj odgovor. Drago mi je da je došao, no večeras imam još nekih obaveza i dozvoli da ti odgovorim tokom sledeća dva dana, a naročito kada pročitam o tvojoj avanturi na engleskom izdanju viki (nadam se da je u arhivi). --angelina marković 00:47, 26 Mar 2005 (CET)

  • Ja sam strpljiv, čekaću koliko bude potrebno. Hvala na ovako brzom obaveštenju. Moj tekst na engleskom o horaciju naći ćeš na www.worldhistory.com sve sa mojim potpisom (latinicom). :domatrios 01:12, 26 Mar 2005 (CET)

Hmmm... :) uredi

Pa, dodaj (ako nisi već makar i pomislio) na stranici o Gaju Meceni redirekciju prema tvom članku :) Znači, na stranama "Mecena", "Gaj Cilnije Mecena" samo upiši #Преусмери [[Гај Килније Мајкенат]] --Miloš Rančić (razgovor) 02:00, 26 Mar 2005 (CET)

Još malo: Pogledaj kakvo sam sređivanje napravio (ništa posebno). Pošto voliš da se potpisuješ, to uradi u nekom poglavlju "Napomene" i sl. Literaturu bi trebalo malo da dopuniš: da daš još bibliografske odrednice -- izdavač, mesto, godina. --Miloš Rančić (razgovor) 03:19, 26 Mar 2005 (CET)

Pa još nešto (neupućen sam :) ): Ako se piše Maecenas, zašto se onda ne čita MajkenaS? --Miloš Rančić (razgovor) 03:20, 26 Mar 2005 (CET)

Administratorska prava uredi

Justin Popović uredi

Ti si postavio tekst Justin Popović pa ti se zato obraćam, ja se već nekoliko meseci bavim pitanjem postavljanja jedne kvalitetne i sveobuhvatne biografije ovog velikog čoveka. Zamolio bih te da pogledaš materijal na strani Korisnik:Djordjes/Justin Popović, a naročito stranu za razgovor te strane. Ovaj materijal sam planirao da sredim i da postavim 7. aprila na Justinov rođendan i datum upokojenja. Zamolio bih te za komentar. --Đorđe Stakić (r) 11:48, 4 Apr 2005 (CEST)

  • Jedna međuverzija je postavljena 7. aprila, a konačna verzija je postavljena danas. Baš me interesuje kako ti se sviđa. --Đorđe Stakić (r) 16:51, 9 Apr 2005 (CEST)

Najlakše je biti "uvređen". A da nemaš razloga za to govori i tvoja izjava:

>> Dakle ja sam protiv čačkanja bilo čijih tekstova, mojih, tvojih, ili bilo koga...

Samo se drži svojih reči, jer kaže stara narodna poslovica: "vo se veže za rogove, a čovek za reč".

Živ mi bio.

Vlada 19:19, 5 Apr 2005 (CEST)

  • Trudim se da budem dosledan koliko je to god moguće. Grešan čovek i pogreši neki put.
  • Glumom se nisam nikada bavio, niti ću se baviti.
  • Učtiv se takođe trudim da budem koliko je to moguće više. Da li to kod tebe prolazi ili ne, bitno je koliko i prošlogodišnji sneg.
  • Potpis nisam imao nameru da obrišem. Desilo se slučajno. Primi moje lično i i skreno izvinjljenje zbog toga.
  • Diskusiju sam prihvatio koliko da ti kažem stav Pravoslavne Crkve. Dalja diskusija i ubeđivanje je možda karakteristika Protestanata, ali ne i Pravoslavnih. Pogledaj (Titu 3,10-11)
  • Niti jednog momenta, a ni sada u tebi ne vidim neprijatelja, nego čoveka drugačijeg mišljenja. Ne izvodi prerane zaključke.
  • Hvala na toleranciji. Onu grešku sa brisanjem nisam ni video dok je ti sada nisi napomenuo.
  • Shvatio sam odakle vetrovi duvaju. Zato sam i rekao da tekstove koje ja objavim u kategoriji "Pravoslavlje" ostavite kakvi jesu, a tekstove koji daju drugačiji ugao gledanja objavite pod drugom kategorijom. Baš kao što sam ja odvojio Pravoslavno učenje o Isusu Hristu na zasebnu stranicu i samo stavio link na onu "opštu".


Živ mi bio.

Vlada 22:01, 5 Apr 2005 (CEST)



Hvala na rečima podrške. Ovde nisam došao sa namerom da uzrokujem konflikte i nepotrebna trvenja, nego da doprinesem kako i koliko mogu.

Srdačan pozdrav.

Vlada 01:25, 7 Apr 2005 (CEST)

Viđanje uredi

Viđanje uredi

    • Imaš odgovor na mojoj strani, u mom stilu  . A možeš li doći u subotu, kod Vuka u 18, promenili smo dan za subotu. --Nebojša Bozalo 01:15, 5 maj 2005 (CEST)

Respekt i sl. uredi

Onime što pišem po srpskoj Vikipediji teško da mogu sebe devalvirati. Onima koji me lično znaju, biće jasno. Možda u tvojim očima, što me neće previše potresti. Raspravama sa tobom, međutim, mogu. To ću svakako imati u vidu --Dzordzm 00:29, 14 maj 2005 (CEST)

Midi škola uredi

Ima jedan razlog zašto se nisam pridružio ovoj odličnoj školi: već poznajem MIDI svet i već sam napravio svoj midi fajl, pa možeš da ga odslušaš ovde. Reci mi kako ti se sviđa, a ako ti kojim slučajem zatreba, možeš da ga inkorporiraš u tvoju malu školu. Pozdrav --Dungodung 02:38, 22 maj 2005 (CEST)

Malo pitanje uredi

Postavio sam jedinicu "Bog u filoѕofiji" i vidim da si je odlično obradio. Ne bih da budem pretnciozan, ali tamo negde sam postavio i jednu zgodnu (bar meni tako izgleda) rečenicu, kojoJ ne mogu da setim autora : BOG POSTOJI ZA ONE KOJI U NjEGA VERUJU. Da li si je namerno iѕbacio?Stojan 19:27, 23 jun 2005 (CEST)


O.K. Znači da se rečenica negde izgubila. Ubaciću je ponovo, a onu iѕgubljenu bi trebalo da nađemo i iѕbrišemo.Stojan 7 jul 2005 00:00 (CEST)

Mihaljčić i Kraljević Marko uredi

Nije namera da popujem nego sam baš kod njega pročitao sasvim drugačiji odnos prema Caru Urošu i drugačiji tretman Mrnjavčevića uopšte. Liči da je objektivan i lišen naslaga mitova.

Inače razgovarao sam sa facama koje ga znaju i pitao zašto nema turskih izvora u njegovim knjigama. Mletački i dubrovački izvori jesu OK ali ni turski nisu za bacanje. Ispalo je da je stav naše istoriografije prema turskim izvorima uglavnom ćutke ignorisanje.

Usput, u požaru Narodne biblioteke 6. aprila 1941. je izgorela kompletna arhivska građa koju su Turci ostavili o Beogradu. Na Diskaveri Čenelu ćeš čuti kako Britanci hvale Tursku imperiju da je postala moćna jer su bili skribomani i dobri administrativci. A ta građa je sto godina stojala i izgorela nepročitana!

Ma nema veze. Članak o Marku Mrnjavčeviću je OK. Dakle Srbija je u vreme Kosovske bitke imala svog krunisanog kralja. Jel tako - tako je.


Pročitao sam tvoj članak sa ovim nazivom (došao sam do njega preko "slučajne stranice") i prilično mi se dopao. Naravno, zaintrigirao me kraj gde kažeš da su slike delo talentovanog i genijalnog slikara koji je poznatiji kao političar koji je harao evropom tokom prve polovine prošlog veka. Malo sam razmišljao ko bi to mogao da bude, a onda sam otvorio slike i pročitao potpis. Moram da priznam da si me lepo nasmejao. --Kraljević Marko 13:02, 3 avgust 2005 (CEST)

Domaškola uredi

Nisam siguran da li želiš da nastaviš sa ovom divnom školicom, ali ja ti samo javljam da sam ti premestio članke u Vikipedijin imenski prostor u određenu podstranu. Čini mi se da si rekao da ti je cilj bio da vidiš šta će se desiti sa tim člancima i eto - oni ne pripadaju glavnom imenskom prostoru. :) --Dungo (r) 15:52, 19. avgust 2005. (CEST)Odgovori

Pohvala uredi

Članak o Džejms Bondu je zaista za svaku pohvalu. Svaka čast. Zaboravih da čestitam na funkciji!

Sea organ uredi

Please see en:User talk:Domatrios. -- RHaworth 11:48, 16 oktobar 2005 (CEST)

Citat uredi

Nema problema, za predloge sam uvek otvoren, ali zadržavam pravo da odlučim da li ih prihvatam.. ako naiđeš na neki interesantan citat, nemoj oklevati da mi ga isporučiš :)

Što se tiče prideva ličnih imena... pogledao sam šta sam uradio, i za sve sam siguran da sam u pravu, jedino slovenstvo možda ipak ide velikim slovom... ja mislim da je malim, ali moguće da grešim.. ako misliš da je velikim, a ti ispravi. -- Obradović Goran (razgovor) 01:44, 2 novembar 2005 (CET)

Kec iz srpskog uredi

Za svesrdno zalaganje na polju širenja srpske kulture, Domatriosu za naslov "Srpska Autohtonistička Škola" dajem keca iz srpskog :) --Miloš Rančić (razgovor) 07:22, 2 novembar 2005 (CET)

  • Ja bih za ovaj (i ne samo ovaj) članak dodao i keca iz nepristrasnosti i enciklopedijskog stila, ali te kategorije izgleda niko ovde ne uzima previše ozbiljno pa nek ostane na kecu iz srpskog. --Dzordzm 07:44, 2 novembar 2005 (CET)
  • Ma uostalom šta se i ja razmišljam sto puta --Dzordzm 07:50, 2 novembar 2005 (CET)
  • Uh, što smo oštri danas! Članak je OK. Doduše onih prvih par rečenica je moglo da ispadne i da se ubaci klasičan uvod. Može učiteljica ponovo da propituje ... a ... ? --JustUser 10:50, 2 novembar 2005 (CET)

Pozdrav sa engleske vikipedije! ([1]) Da li možeš iskopati nešto o ranoj srednjovekovnoj Srbiji? — Prethodni nepotpisani komentar ostavio je anonimni korisnik 147.91.1.45 (razgovor) 22:24, 7 novembar 2005 (CET/CEST)

Zlatiborke uredi

Zdravo, domatriose! Dobio si licencu za dodjelu Zlatiborki, spomenica. Vidi Korisnik:Đorđe D. Božović/Zlatiborke za sva potrebna obavještenja. --Đorđe D. Božović   (razgovor) 03:15, 27 novembar 2005 (CET)


Galerija Vikipedijanaca uredi

Pošto si stavio slike i drugih vikipedijanaca imam samo jednu primedbu, Ninina slika sa osnivačke skupstine je mnogo lepša. Ona inače ne voli da se slika pa da ispoštujemo da odaberemo najlepšu sliku. Zato predlažem da uzmeš onu sa osnivačke skupštine.--Goldfinger 08:41, 19 decembar 2005 (CET)

Nina! Pa još u filmu! Koji film? A što se tiče odabira, ne insistiram, hteo sam samo da kažem da kod Dama treba biti posebno pažljiv. :-)--Goldfinger 10:36, 20 decembar 2005 (CET)

Preklapanje tema uredi

Zdravo Domatrios,

veoma mi je drago da obrađujemo slične teme, čak i ako se ponekad preklope. To može dovesti do boljeg kvaliteta tekstova!

Radim u Gimnaziji u Banjoj Luci kao nastavnik (prof.) matematike 10-ak godina, na srpskom jeziku, a od nedavno držim nastavu i na engleskom. Teško da imam šta dodati Vikipediji na engleskom, ali na našem ... ?! Mislim samo na delove za nastavnika matematike.

Jednom davno, napisao sam jednu knjigu "Matematička teorija informacije i komunikacije", koja je tada imala dobre recenzije od par mojih kolega matematičara (u BL i BGD) i možda, ako bude vremena, unesem ponešto u sr.vikipediju iz takve, veoma nove, i danas sve aktuelnije matematičke teorije.

I ubuduće rado prihvatam savete! --Rastko 02:04, 22 decembar 2005 (CET)


Domatriose, ako imaš šta, samo napred o Lajbnicu. To što bih ja voleo je lepo, ali ako nisam našao vremena i nisam ništa napisao - to je moj problem. Nama članak o Lajbnicu treba hitno. -- JustUser  JustTalk 13:47, 22 decembar 2005 (CET)

Celz-Kelsos uredi

Važi. Promeni u Kelsos. Bolje je da članak bude značajno proširen, nego da ja isterujem svoje bubice. Pozdrav. --Manojlo 12:11, 29 decembar 2005 (CET)

Happy new year uredi

Happy new year to you Brate Branislave, Sretna ti nova godina.

ps

Arhiviraj stranu — Goran Anđelkovićrazgovormessage • 11:17, 1 januar 2006 (CET)

Sve najbolje želje Domatrius! Puno uspijeha i radosti u Novoj 2006 godini.--Slaven Kosanović 12:06, 1 januar 2006 (CET)

Iako na ircu (neki dan) nismo stigli da razgovaramo pošto me prekinuo telefon siguran sam da će biti prilika.
Vrati me na stranicu korisnika „Domatrios/Архива 2”.