Pozdrav, Ivaneagle. Dobro došli na Vikipediju na srpskom jeziku!
Zdravo, Ivaneagle. Hvala na učešću u projektu. Nadamo se da ćete uživati u saradnji i da će vam boravak s nama biti prijatan.
Vikipedija na srpskom jeziku je slobodna enciklopedija koja je nastala 2003. godine. Od tada smo uspostavili različita pravila u našoj zajednici. Odvojite malo vremena i pročitajte sledeće teme, pre nego što počnete da uređujete Vikipediju.
Pet stubova Vikipedije
Šta je Vikipedija?
Pomoć
Opšti priručnik za uređivanje Vikipedije
Uputstva
Brzo naučite da pravite izmene, korak po korak
Pesak
Za uvežbavanje rada na Vikipediji
Osnovni kurs
Traži personalizovanu pomoć pri prvim pokušajima
Naučite kako se uređuje stranica
Vodič za uređivanje stranica
Stvari koje ne bi trebalo da radite
Sažetak najučestalijih grešaka koje treba izbegavati
Najčešće postavljana pitanja
Pitanja koja mnogi postavljaju
Pravila Vikipedije
Pravila i smernice koje je usvojila zajednica
Trg
Mesto gde možete pitati druge vikipedijance
Dugme za automatski potpis
Dugme za automatski potpis

Potpisujte se na stranicama za razgovor pomoću četiri tilde (~~~~) ili klikom na dugme koje se nalazi iznad uređivačkog prozora — time dodajete vaše korisničko ime, trenutno vreme i datum. Takođe, nemojte se potpisivati u člancima.

Pre nego što počnete s uređivanjem članaka, pročitajte važne napomene o pisanju srpskim jezikom na Vikipediji.

Članci na Vikipediji na srpskom jeziku mogu se potpuno ravnopravno uređivati ćirilicom i latinicom, ekavicom i ijekavicom, ali nije dozvoljeno mešanje pisama niti izgovora u istom članku. Izmene latinicom u ćiriličkom tekstu (i obrnuto) i izmene „osisanom” latinicom, odnosno ASCII-jem, biće uklonjene bez odlaganja.

Nadamo se da ćete uživati sa nama doprinoseći Vikipediji i da ćete postati njen stalni korisnik. Ukoliko imate bilo kakva pitanja, slobodno se obratite meni ili drugim urednicima na nekoj od stranica na Trgu. Još jednom, dobro došli na Vikipediju, projekat slobodne enciklopedije. Srećan rad!-- Dcirovic (razgovor) 01:56, 9. maj 2011. (CEST)Odgovori

Orlović Pavle

uredi

1. Referenca za nepostojanje Orlović Pavla navedena je u članku o ovom legendarnom junaku. Izvora ili ima ili nema, ne može ih biti puno ili malo.

2. Ja ne kažem da tradiciji da recimo tvoja porodica (pređimo na ti ako se slažeš) potiče od Orlović Pavla ne postoji. Ja kažem da, na osnovu istorijskih izvora iz 14. i 15. veka, a zatim i nekih poznijih za koje možemo zaključiti sa sigurnošću da su sačuvali deo izgubljenih izvora, Orlović Pavle nije postojao, kao ni plemićka porodica Orlovića.

3. O genezi naše tradicije, izražene u epskim deseteračkim pesmama, kao i poznijoj tadiciji imaš jako lepo i pitko pojašnjeno u sledećim knjigama: a) Rade Mihaljčić, Junaci kosovske legende, Beograd 1989. b) Jovan Deretić, Srpska narodna epika, Beograd 2000.

dok je delo akademika Lome nešto komplikovanije ali isto tako zahvalno za čitanje. v) Aleksandar Loma, Prakosovo, Slovenski i indoevropski koreni srpske epike, Beograd 2004.

Za kraj, i moja porodica ima usmenu tradiciju o slavnom poreklu iz Brda i stare Crne Gore i sl, ali ništa od toga nije dokumentovano, drugim rečima pripada nedokazivoj usmenoj tradiciji.--ClaudiusGothicus (razgovor) 21:52, 13. maj 2011. (CEST)Odgovori