Rakošpalota (mađ. Rákospalota) je do 1949. godine bila samostalan grad, a danas je deo Budimpešte i nalazi se u 15. okrugu, (Budapest XV. kerülete).

Crkva u Rakošpaloti

Rakošpalota je do 1950. godine kao samostalan grad u svom sastavu imala Ištvantelek i Ujpalotu, tako da sadašnji naziv dela Budimpešte, Rakošpalota, ne odslikava pređašnji postojeći grad. Posle ujedinjenja Rakošpalote sa Budimpeštom, dva ranija sastavna dela grada Ištvantelek i Ujpalota, tehnički su se razdvojila i sada pripadaju različitim okruzima Budimpešte. Ujpalota i Rakošpalota su u XV okrugu a Ištvantelek je u IV okrugu.

Geografija uredi

Današnji deo 15. okruga, Rakošpalota, se prostire od železničke pruge MAVa prema Vacu, preko rakošpalotačkog puta, sentmihaljskog puta, bankutske ulice do severozapadne strane Mezeškalačkog trga.

Istorija uredi

Pojam Njir-Palota (Nyír-Palota) se prvi put u dokumentima spominje 1243. godine. Za vreme vladavine Turaka, Rakošpalota je pripadala Osmanlijskom delu Mađarske ali samo mesto a ni okolna mesta nisu bila opustošena. Tokom istorije gospodari ovih prostranstava su se često menjali. Stanovništvo se oslobodilo zadnjeg vlastodržca, Ištvana Karoša, 1861. godine, a 30. juna 1923. godine Rakošpalota je proglašena za samostalan grad[1] .

Zajedno sa velikim brojem okolnih naselja, Rakošpalota je 1. januara 1950. godine pripojena Budimpešti i postala je deo jednog od dvadeset tri okruga Budimpešte.[2] Istovremeno je, do tada Rakošpaloti pripadajući Ištvantelek pripojen u, takođe novostvoreni, IV okrug Ujpešt.

Reference uredi

Vidi još uredi