Remon II od Tripolija
Ovaj članak sadrži spisak literature, srodne pisane izvore ili spoljašnje veze, ali njegovi izvori ostaju nejasni, jer nisu uneti u sam tekst. |
Remon II od Tripolija (oko 1115—1152) bio je grof Tripolija od 1137. godine do svoje smrti. Sin je Ponsa od Tripolija i Cecilije Francuske.
Remon II od Tripolija | |
---|---|
Lični podaci | |
Datum rođenja | 1115. |
Datum smrti | 1152. |
Porodica | |
Supružnik | Hodijerna od Tripolija |
Potomstvo | Remon III od Tripolija, Melisenda od Tripolija |
Roditelji | Pons od Tripolija Cecilija Francuska |
Prethodnik | Pons od Tripolija |
Naslednik | Remon III od Tripolija |
Biografija uredi
Remon je postao grof Tripolija nakon smrti njegovog oca Ponsa od Tripolija 1137. gdine. Odmah po dolasku na vlast Remon je ugušio pobunu lokalnog stanovništva likvidirajući mnoštvo pobunjenih seljaka. Uspeo je da u Tripoli privuče vitezove Hospitalce kojima je prepustio nekoliko tvrđava. To mu je donelo veliku moć pa kraljica Jerusalima, Melisenda, nije uspela da mu nametne svoju vrhovnu vlast.
Tokom Drugog krstaškog rata, njegova vladavina bila je u opasnosti jer je u Svetu zemlju došao Alfons Žordan, sin jednog od najznačajnijih hrišćanskih vojskovođa Prvog krstaškog rata, Remona Tuluskog. Remon od Tripolija se uplašio da će AlfonsŽordan izneti zahteve za grofovijom Tripoli jer je njegov otac pokrenuo opsadu Tripolija koja je prethodila uspostavljanju države. Ipak, Alfons Žordan nije stigao da bilo šta učini jer je ubijen od strane sopstvenih pratilaca.
Remon II je Tripolijem je poginuo 1352. godine. Njegova smrt je jedna od najvećih misterija krstaških ratova. Naime, kralj Balduin III i njegova majka Melisenda su doputovali u Tripoli ne bi li izmirili Remona sa svojom ženom, a Melisendinom sestrom Hodiernom. Posle bezuspešnog pokušaja mirenja, Hodierna je sa Melisendom otputovala u Nablus. Neposredno nakon toga su Remona ubili asasini. On je prvi krstaški vođa koji je poginuo od ruke asasina. Nasledio ga je sin Remon III od Tripolija.
Porodično stablo uredi
16. Pons od Tuluza | ||||||||||||||||
8. Remon IV Tuluski | ||||||||||||||||
17. Almodis de la Marš | ||||||||||||||||
4. Bertran od Tuluza | ||||||||||||||||
2. Pons od Tripolija | ||||||||||||||||
1. Remon II od Tripolija | ||||||||||||||||
24. Rober II Pobožni | ||||||||||||||||
12. Anri I | ||||||||||||||||
25. Konstanca od Arla | ||||||||||||||||
6. Filip I Francuski | ||||||||||||||||
13. Ana Kijevska | ||||||||||||||||
3. Cecilija Francuska | ||||||||||||||||
7. Bertrada od Monforta | ||||||||||||||||
Literatura uredi
- Fajfrić, Željko (2006). Istorija krstaških ratova. Sremska Mitrovica: Tabernakl. ISBN 978-86-85269-05-9.