Reros (norv. Røros) je grad u Norveškoj. Grad je u okviru pokrajine Središnje Norveške pripada okrugu Južni Trendelag.

Рерос
норв. Røros
Pogled na Reros
Grb
Grb
Administrativni podaci
Država Norveška
PokrajinaSredišnja Norveška
OkrugJužni Trendelag
Osnovan1683.
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2011..3.689
 — gustina1.063,11 st./km2
Aglomeracija5.602
Geografske karakteristike
Koordinate62° 34′ 27″ S; 11° 22′ 59″ I / 62.574167° S; 11.383056° I / 62.574167; 11.383056
Vremenska zonaUTC+1, leti UTC+2
Aps. visina650 m
Površina3,47 km2
Reros na karti Norveške
Reros
Reros
Reros na karti Norveške
Veb-sajt
www.roros.kommune.no

Stari deo Rerosa u drvenoj gradnji iz 18. i 19. veka (staro rudarsko naselje) u potpunosti je sačuvan, pa je stoga stavljen na spisak svetske baštine UNESKO-a.

Geografija

uredi

Grad Reros se nalazi u središnjem delu Norveške. Od glavnog grada Osla grad je udaljen 380 km severoistočno od grada.

Reros se nalazi u središnjem delu Skandinavskog poluostrva, u oblasti Gauldal. Grad se razvio u dolini reke Gaul. Dolina je relativno uzana, pa je grad stešnjen između planina. Reros je najviše značajnije naselje u Norveškoj - na oko 650 m nadmorske visine.

Istorija

uredi

Prvi tragovi naseljavanja na mestu današnjeg Rerosa javljaju se u doba praistorije, kada je područje bilo naseljeno od strane Laponaca. Stalnog naselja nije bilo sve do 17. veka.

Otkriće rezervi bakra sredinom 17. veka dovelo je brzog razvoja rudarskog naselja, pa je Reros već 1683. godine dobio gradska prava.

Tokom petogodišnje okupacije Norveške (1940—45) od strane Trećeg rajha Reros i njegovo stanovništvo nisu značajnije stradali.

Rudarstvo je zamrlo 1977. godine, ali je već 1980. dobro očuvani Reros stavljen na spisak svetske baštine UNESKO-a, što je posredno dovelo do razvoja turizma.

Stanovništvo

uredi

Danas Reros ima oko 3,5 hiljade u gradskim granicama, odnosno oko 5,5 hiljada na području opštine. Poslednjih godina broj stanovnika u gradu stagnira.

Privreda

uredi

Privreda Rerosa se tradicionalno zasnivala na rudarstvu. Poslednjih godina turizam je glavni oslonac gradske privrede.

Zbirka slika

uredi

Spoljašnje veze

uredi