Resife (port. Recife — „greben”)[n. 1] jeste glavni grad države Pernambuko koja se nalazi u Brazilu. Prema proceni iz 2007. u gradu je živelo 1.533.580 stanovnika. Resife je peti grad po veličini u Brazilu.[3][4][5] Nalazi se na ušću rijeka Rio Beberibe i Rio Capibaribe u atlantski okean i jedna je od najvećih luka na Atlantiku. Resife je jedan od najstarijih gradova u Brazilu. Mjesto su 12. marta 1537. godine osnovali portugalski doseljenici.[6] Status grada je dobio 1823. godine. Šire područje grada, regija metropole Resife, ima preko 3,5 miliona stanovnika, a u kolokvijalnom govoru se još naziva i Veliki Resife (port. Grande Recife). Prema podacima iz 2010, to je glavni grad sa najvišim HDI-em u severoistočnom Brazilu i drugim najvišim HDI-em u celom severnom i severoistočnom Brazilu (drugi posle Palmasa).[7]

Resife
port. Recife
Gradska plaža u Resifeu
Zastava
Zastava
Grb
Grb
Administrativni podaci
Država Brazil
Savezna državaPernambuko
Osnovan1537.
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2010.1.537.704 [1][2]
 — gustina7.053,69 st./km2
Aglomeracija5.091.204
Geografske karakteristike
Koordinate8° 03′ 20″ J; 34° 53′ 28″ Z / 8.055556° J; 34.891111° Z / -8.055556; -34.891111
Aps. visina4 m
Površina218 km2
Resife na karti Brazila
Resife
Resife
Resife na karti Brazila
Ostali podaci
GradonačelnikŽoao da Kosta Vezera Filho
Poštanski broj50000-000
Veb-sajt
recife.pe.gov.br

Geografija uredi

Resife je lociran u nekadašnjoj šumskoj obalskoj oblasti Pernambuka, pojasu nekad potpuno prekrivenom šumom širine od nekoliko desetina kilometara. Zahvaljujući blizini mora, Resife nema mnogo sušnih dana kako je to slučaj sa unutrašnjim dijelovima Pernambukoa. Temperature se kreću od 23 °C do 27 °C, a kišni period je, kao i u cijelom Brazilu od februara do jula.

Okružen rijekama, na kojima ima mnogo mostova, Resife je pun ostrva i mangrova, zbog čega ga i zovu Venecija Amerike. Nije ni čudo da su Holanđani, kada su preuzeli Pernambuko od Portugalaca, u ovom gradu postavili svoje sjedište, koji po topologiji umnogome podsjeća na Holandiju.

Kao što mu ime kaže (na portugalskom Resife je greben), paralelno sa obalom oko Resifea u atlantskom okeanu se nalaze brojni grebenovi koji su prirodni zaštitnici velikih valova sa pučine. Grebenovi zajedno sa plažama čine prirodni bazen, prikladan za plivanje, zbog mirne vode.

Klima uredi

Klima Recifa (1961–1990)
Pokazatelj \ Mesec .Jan. .Feb. .Mar. .Apr. .Maj. .Jun. .Jul. .Avg. .Sep. .Okt. .Nov. .Dec. .God.
Apsolutni maksimum, °C (°F) 33,1
(91,6)
32,7
(90,9)
35,1
(95,2)
33,3
(91,9)
31,8
(89,2)
30,9
(87,6)
33
(91)
35,7
(96,3)
32,7
(90,9)
33,1
(91,6)
32,4
(90,3)
34,5
(94,1)
35,7
(96,3)
Maksimum, °C (°F) 30,2
(86,4)
30,2
(86,4)
30
(86)
29,7
(85,5)
28,9
(84)
27,9
(82,2)
27,3
(81,1)
27,5
(81,5)
28,1
(82,6)
29
(84)
30,1
(86,2)
30,2
(86,4)
29,1
(84,4)
Prosek, °C (°F) 26,5
(79,7)
26,5
(79,7)
26,4
(79,5)
25,9
(78,6)
25,2
(77,4)
24,5
(76,1)
23,9
(75)
23,9
(75)
24,6
(76,3)
25,5
(77,9)
26,1
(79)
26,4
(79,5)
25,5
(77,9)
Minimum, °C (°F) 22,4
(72,3)
22,6
(72,7)
22,7
(72,9)
22,6
(72,7)
21,9
(71,4)
21,6
(70,9)
21,1
(70)
20,6
(69,1)
20,7
(69,3)
21,4
(70,5)
21,9
(71,4)
22,2
(72)
21,8
(71,2)
Apsolutni minimum, °C (°F) 16,8
(62,2)
17,8
(64)
17,9
(64,2)
19,2
(66,6)
16,9
(62,4)
17,1
(62,8)
16
(61)
15,3
(59,5)
15
(59)
16
(61)
16,7
(62,1)
16,4
(61,5)
15
(59)
Količina kiše, mm (in) 108,2
(4,26)
148,2
(5,835)
256,9
(10,114)
337,6
(13,291)
318,5
(12,539)
377,9
(14,878)
388,1
(15,28)
204,8
(8,063)
122
(4,8)
63
(2,48)
35,7
(1,406)
56,8
(2,236)
2.417,6
(95,181)
Dani sa kišom (≥ 1 mm) 10 11 16 18 20 21 22 17 13 9 6 8 171
Relativna vlažnost, % 73 77 80 84 85 85 85 85 78 76 74 75 79,8
Sunčani sati — mesečni prosek 246,3 210,8 203,9 185,2 186,3 168,3 157,6 207,1 216,6 247,3 265,8 255,2 2.550,7
Izvor: Brazilian National Institute of Meteorology (INMET).[8][9][10][11][12][13][14][15][16]

Istorija uredi

Okolina današnjeg Resifea je prva naseljena od strane portugalske krune. Godine 1534. Brazil je podijeljen na nasljedne kapetanije (portugalski: Capitanias Hereditárias). Međutim, bez velike želje samih kapetana da odu u kapetanije, ali i bez velike podrške Portugala, ovaj sistem je propao. Jedna od rijetkih kapetanija koja je uspjela i u ovakvim uslovima da se održi je Kapetanija Pernambuko, dodijeljena kapetanu Duarteu Koelju, osnivaču Olinde.

Zahvaljujući šećernoj trski, Pernambuko je prosperirao. Izvrsna klima i plodno zemljište u obalnom pojasu bilo je izvrsno za plantaže šećerne trske, sve što je bilo potrebno je dosta radne snage za rad mlinova šećerne trske. Prvobitno, za ove poslove su korišćeni Indijanci, ali im to nije bilo dovoljno, pa su se odlučili na uvoz robova iz Afrike. Od 1630. do 1654. godine, Holanđani su vladali Resifeom i Olindom, kako bi obezbijedili gradove i luke za prodaju i proizvodnju šećera u Evoropu, i ostavili neizbrisiv trag na ovom području koji je i danas primjetan u čitavom Pernambuku. U vrijeme dolaska Holanđana, prva sinagoga u Amerikama je napravljena baš u Resifeu.

Ova mješavina stanovništva, Evropljana (pretežno Portugalci, a kasnije i Holanđani), Indijanaca i Afrikanca, učinili su Resife jednim od najraznolikijih gradova, kada je kultura u pitanju.

Tokom 18. vijeka, Resife je neko vrijeme učestvovao u ratu protiv Olinde. Rat se vodio između trgovaca i buržoazije Resifea i farmera i aristokratije Olinde. Na kraju rata, prevladala je činjenica da je Resife bio na obali i imao jednu od najboljih luka na Atlantiku, i donijela Resifeu pobjedu. Danas je Olinda mali, istorijski grad, a Resife metropola.

Stanovništvo uredi

Prema proceni iz 2007. u gradu je živelo 1.533.580 stanovnika.

Demografija
1991.2000.2010.
1.298.2291.422.9051.537.704

Privreda uredi

Institut za ekonomska istraživanja pri brazilskom ministarstvu planiranja, je procijenio u 1996. godini da je unutrašnji bruto proizvod Resifea oko 8,25 milijardi reala.

Saobraćaj uredi

Kultura uredi

Muzika uredi

Turizam uredi

 
Ulica Aurora
 
Stari grad

Najveće turističke atrakcije Resifea su:

  • Crkve i istorijski objekti i spomenici iz 17. i 18. vijeka, napravljeni od strane Portugalaca i Holanđana.
  • Forte Orange
  • Plaža u Boa Viagem
  • Olinda - susjedni grad, praktično predgrađe Resifea, čije je istorijsko jezgro pod zaštitom UNESKO-a
  • Karneval u Recife Antigo

Sport uredi

Postoje mnogi fudbalski klubovi u Resifeu, a najpoznatiji su Santa Kruz, koji trenutno igra u Brazilskoj Seriji A, zatim SC Resife i Nautiko Kapibaribe, učesnici Brazilske Serije B.

Poznati fudbaleri iz Resifea su Žuninjo Pernambukano i Rivaldo, koji je rođen u Paulisiti, ali je fudbal počeo da igra u Santa Kruzu.

Kriminal uredi

Resife ima najveći indeks ubistava u Brazilu, i po ovome je ispred metropola kao što su Rio de Žaneiro i Sao Paulo.

Partnerski gradovi uredi

Napomene uredi

Reference uredi

  1. ^ „«Tabela 1.6 – População nos Censos Demográficos, segundo os municípios das capitais – 1872/2010».”. Instituto Brasileiro de Geografia e Estatística. 2010. Arhivirano iz originala 21. 03. 2015. g. Pristupljeno 29. 8. 2014. 
  2. ^ IBGE 2020
  3. ^ „Mais da metade da população vive em 294 arranjos formados por contiguidade urbana e por deslocamentos para trabalho e estudo” (na jeziku: portugalski). Brazilian Institute of Geography and Statistics. Arhivirano iz originala 28. 3. 2015. g. Pristupljeno 16. 3. 2017. 
  4. ^ „Arranjos Populacionais e Concentrações Urbanas do Brasil” (PDF) (na jeziku: portugalski). Brazilian Institute of Geography and Statistics. str. 148. Pristupljeno 16. 3. 2017. 
  5. ^ „Estimativas da população residente no Brasil e Unidades da Federação com data de referência em 1º de julho de 2016” (PDF) (na jeziku: portugalski). Brazilian Institute of Geography and Statistics. Arhivirano (PDF) iz originala 30. 8. 2016. g. Pristupljeno 16. 3. 2017. 
  6. ^ „Entrevista com Laurentino Gomes: um mergulho na origem da exclusão social” (na jeziku: portugalski). Folha de Pernambuco. Arhivirano iz originala 28. 2. 2019. g. Pristupljeno 19. 4. 2019. 
  7. ^ „| Atlas do Desenvolvimento Humano no Brasil”. Arhivirano iz originala 5. 12. 2014. g. Pristupljeno 27. 11. 2014. 
  8. ^ „Temperatura Média Compensada (°C)” (na jeziku: portugalski). Brazilian National Institute of Meteorology. 1961—1990. Arhivirano iz originala 8. 8. 2014. g. Pristupljeno 1. 8. 2014. 
  9. ^ „Temperatura Máxima (°C)” (na jeziku: portugalski). Brazilian National Institute of Meteorology. 1961—1990. Arhivirano iz originala 8. 8. 2014. g. Pristupljeno 1. 8. 2014. 
  10. ^ „Temperatura Mínima (°C)” (na jeziku: portugalski). Brazilian National Institute of Meteorology. 1961—1990. Arhivirano iz originala 8. 8. 2014. g. Pristupljeno 1. 8. 2014. 
  11. ^ „Precipitação Acumulada Mensal e Anual (mm)” (na jeziku: portugalski). Brazilian National Institute of Meteorology. 1961—1990. Arhivirano iz originala 8. 8. 2014. g. Pristupljeno 1. 8. 2014. 
  12. ^ „Número de Dias com Precipitação Mayor ou Igual a 1 mm (dias)”. Brazilian National Institute of Meteorology. Arhivirano iz originala 27. 8. 2014. g. Pristupljeno 1. 8. 2014. 
  13. ^ „Insolação Total (horas)”. Brazilian National Institute of Meteorology. Arhivirano iz originala 8. 8. 2014. g. Pristupljeno 1. 8. 2014. 
  14. ^ „Umidade Relativa do Ar Média Compensada (%)”. Brazilian National Institute of Meteorology. Arhivirano iz originala 8. 8. 2014. g. Pristupljeno 1. 8. 2014. 
  15. ^ „Temperatura Máxima Absoluta (ºC)”. Brazilian National Institute of Meteorology (Inmet). Pristupljeno 1. 8. 2014. 
  16. ^ „Temperatura Mínima Absoluta (ºC)”. Brazilian National Institute of Meteorology (Inmet). Pristupljeno 1. 8. 2014. [mrtva veza]

Literatura uredi

Spoljašnje veze uredi