Rigen (nem. Rügen, sl. Rujan, polj. Rugia) je ostrvo u Baltičkom moru ispred obale Zapadne Pomeranije. Rigen je sa 935 km² najveće ostrvo Nemačke. Nalazi se u nemačkoj saveznoj državi Meklenburg-Zapadna Pomeranija, i sa dva manja susedna ostrva (Hidenze i Umanc) čini Okrug Rigen. Godine 2001. stanovništvo ostrva je bilo 73.000.

Rigen
Mapa Rigena
Geografija
Površina935 km2
Obala574 km
Visina161 m
Administracija

Geografija uredi

 
Mapa države Meklenburg-Prednja Pomeranija na kojoj je označen Rigen

Ostrvo Rigen je povezano drumskim i železničkim mostom sa gradom Štralsund na kopnu. Takođe postoje 3 linije feribota koje povezuju ostrvo sa kopnom. Na obalama, naročito istočnoj, postoje brojna turistička odmarališta.

Najveći i glavni grad na ostrvu je Bergen na Rigenu, a nalazi se u centralnom delu ostrva.

Na ostrvu postoje 3 zaštićena rezervata prirode:

  • Nacionalni park „Oblast laguna Zapadne Pomeranije“ (nem. Vorpommersche Boddenlandschaft); zapadna obala Rigena i ostrvo Hidenze
  • Nacionalni park „Jasmund“; mali park koji obuhvata obalske stene od krede poznate kao „Kraljev presto“ (nem. Königsstuhl)
  • Rezervat biosfere Jugoistočni Rigen

Istorija uredi

 
Četvoroglavi Bog Svantovid kao umetnički spomenik na rtu Arkona

Na Rigenu postoje tragovi ljudskog života još od 4000 godina pre nove ere.

Kasnije su ostrvo naselili doseljenici iz Skandinavije, germansko pleme po imenu Rugijani po kojima je ostrvo dobilo ime. U 7. veku ostrvo je naselilo slovensko pleme pod imenom Rujani. Oni su osnovali slovensku kneževinu čiji je politički i religijski centar bio utvrđeni hram Svantovida na rtu Arkona, na najsevernijoj tački ostrva. Danski kralj Valdemar I i biskup Absalon od Roskilde osvojili su ostrvo 1168, i uništili hram Svantovida, najsvetije mesto severozapadnih Slovena. Žitelji poražene države su preobraćeni u hrišćanstvo. Uspostavljena je monarhija na ostrvu pod danskim patronatom.

Ostrvo je bilo pod vlašću vojvoda Pomeranije (od 1325), a posle je bilo deo Švedske Pomeranije (od 1648). Godine 1815. Rigen postaje deo Pruske. Tada počinje razvoj ostrva kao letovališta.

 
Kaspar David Fridrih: Prizor sa Rigena

Vidi još uredi

Spoljašnje veze uredi