Riška nadbiskupija

Riška nadbiskupija (let. Archiepiscopatus Rigensis, niskonemački Erzbisdom Riga) je bila nadbiskupija u srednjovekovnoj Livoniji, pod upravom Svete stolice. Ona je osnovana 1186. godine kao Livonska biskupija u Ikškili, potom je premeštena u Rigi i postaje Riška biskupija 1202.[1] godine a podignuta je na rang nadbiskupije 1255. godine.

Riška nadbiskupija
Erzbisdom Riga (nem.)
1186.—1561.

Riška nadbiskupija (žuta boja), prikazana unutar Tera Marijane
Glavni gradRiga
RegijaIstočna Evropa
Događaji
StatusBivša pokrajina
Vladavina
 • OblikTeokratija
Istorija 
• Uspostavljeno
1186.
• Ukinuto
1561.
Prethodnik
Sledbenik
Kneževina Jersika
Kneževina Koknese
Talava
Livonsko vojvodstvo

Riška nadbiskupija uredi

Riški nadbiskupi bili su svetovni vladari Rige do 1561. godine kada je sprovedena protestantska reformacija. Teritorija je prešla iz katolicizma u luteranizam i sve crkvene teritorije su sekularizovane. Biskupska stolica je obnovljena kao biskupija katoličke crkve u 1918. godini a podignuta je na rang nadbiskupije 1923.

Kovnica novca uredi

Riška nadbiskupija je bila inovator u oblasti kovanja novca, oživeli su tehnike kovanja koje su bile zaboravljene od propasti Rimskog carstva. Imena pojedinih nadbiskupa nakon 1418. godine, kao i godina njihove vladavine, štampane su na livonskim penijima[2] koji su pronađeni na arheološkim nalazištima. U najvećem broju slučajeva ovo su jedini dostupni biografski podaci. Nije pronađen ni jedan livonski peni iskovan pre 1418. godine.

Reference uredi