Риђобока сеница

Riđoboka senica (Periparus rubidiventris) je vrsta ptice pevačice iz porodice senica. Neke od njenih podvrsta su u jednom broju starijih izvora predstavljane kao podvrste srodne crnogrude senice (P. rufonuchalis), dok su u drugim riđoboka i crnogruda senica predstavljane kao jedna vrsta. Takođe, riđoboka senica je ranije smeštana u rod Parus.[2]

Riđoboka senica
Periparus rubidiventris
Naučna klasifikacija
Carstvo:
Tip:
Klasa:
Red:
Porodica:
Rod:
Vrsta:
P. rubidiventris
Binomno ime
Periparus rubidiventris
(Blyth, 1847)
Areal riđoboke senice
Sinonimi
  • Parus rubidiventris Blyth, 1847
  • Parus rufonuchalis beavani (Jerdon, 1863)

Podvrste uredi

Postoje četiri podvrste riđoboke senice:

  • Periparus rubidiventris rubidiventris – Na jugu Himalaja od severozapadne do severoistočne Indije i severnog Nepala.
  • Periparus rubidiventris beavani (Jerdon, 1863) – Na jugu Himalaja severoistočna Indija i Butan.
  • Periparus rubidiventris whistleri – Na jugoistoku Himalaja u severozapadnoj Kini i obližnjim delovima severnog Mjanmara i krajnjeg severoistoka Indije. Prema nekim izvorima deo je podvrste beavani.[3]
  • Periparus rubidiventris saramatii – Ograničena na severozapad Mjanmara.

Rasprostranjenost i stanište uredi

 
Istočni Sikim u Indiji.

Riđoboka senica je autohtona vrsta zapadnih Himalaja. Ima veoma veliki areal, a javlja se u delovima Butana, Kine, Pakistana, Indije, Mjanmara (Burme) i Nepala. Prirodno stanište su joj borealne šume i šume područja sa umerenom klimom. U Butanu, na primer, P. r. beavani je prilično brojna stanarica, koja naseljava vlažne šume butanske jele (Abies densa), na nadmorskoj visini od 3.000 − 4.000 m. Na Crvenoj listi Međunarodne unije za zaštitu prirode (IUCN) riđoboka senica ima status vrste koja nije ugrožena.[4]

Reference uredi

  1. ^ Birdlife Internacional (2016). Periparus rubidiventris. IUCN Red List of Threatened Species. Version 2019.3. International Union for Conservation of Nature.  : e.T22711780A94308455. Preuzeto 20. 2. 2020.
  2. ^ Gill et al. (2005)
  3. ^ Bangs 1932
  4. ^ Inskipp et al. (2000), BLI (2008)

Spoljašnje veze uredi